Prošla je godina za većinu bila zahtjevna i stresna, a sva događanja utjecala su ne samo na naše psihičko, već i fizičko stanje.Stres je prirodni odgovor tijela na krizne situacije, rokove te razloge koje nam stvaraju nelagodu i napetost, a prirodna je pojava i “hormon stresa” kortizol.
Amigdala, područje mozga odgovorno za emocionalnu obradu, šalje signal hipotalamusu, dijelu mozga koji djeluje poput kontrolnog centra za živčani sustav tijela. To pokreće simpatički živčani sustav, naš fight-or-filght, u akciju, koja potiče oslobađanje adrenalin i šalje krv u mišiće te priprema naša osjetila i imunološki sustav da budu spremni za rješavanje potencijalnih ozljeda. Istodobno se aktivira put između mozga i nadbubrežnih žlijezda (os hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda ili HPA os) i potiče lučenje “hormona stresa” kortizola.
Kortizol ima važnu ulogu u odgovoru na stres jer povećava energiju, omogućuje popravak tkiva i ograničava funkcije koje se smatraju nebitnima. “Hormon stresa” kortizol znatno utječe izgled naše kože, i to u većem obujmu nego što mislimo.
Razina kortizola prirodno raste ujutro i najviša je oko sedam sati. U normalnim okolnostima ta razina počinje padati te doseže najniži nivo navečer dok se pripremamo za spavanje. Problemi nastaju kada doživljavamo kronični stres na dnevnoj bazi, bez obzira je li riječ o sitnicama kao što je slanje maila, obavljanje poziva, odlaska na posao koji ne volimo raditi, novčanih ili zdravstvenih problema. Čak i stres kojega nismo toliko svjesni stvara problem jer tijelo i dalje reagira na stres. Biti u konstantnom “niskom startu” stresa za posljedicu ima negativan učinak na san, prehranu i kožu.
Istraživanje utjecaja stresa, a posebno kortizola, na kožu relativno je novo. Kortizol, koji je u normalnim okolnostima koristan jer je jedan od naših kataboličkih hormona koji razgrađuju tkiva, kada ga se oslobodi previše postaje potpuno destruktivan za produkciju kolagena.
Kolagen je protein u koži koji joj daje strukturu i čvrstoću, a osim na njega, previše kortizola može utjecati i na druge faktore povezane sa starenjem kože poput povećane oksidacije i upala, može utjecati na sve metaboličke putove u tijelu te na staničnu energiju i detoksikaciju.
Utjecaj stresa na koži primjećujemo kao crvenilo, osjetljivost kože, nedostatak elastičnosti i opuštenost te u obliku suhoće. Kod nekih, višak kortizola može utjecati i na pojačanu aktivnost lojnih žlijezda zbog čega koža postaje masnija i sklonija upalama te začepljivanju pora.
Obrambeni, površinski sloj kože je narušen zbog smanjenog transepidermalnog gubitka vode. S obzirom na to da kortizol sprječava proizvodnju hijaluronske kiseline, prirodnog ovlaživača kože, koža pod stresom često je dehidrirana. Suha, upaljena kožna barijera postaje osjetljiva na infekcije, iritaciju i pogoršanje upalnih procesa.
Prekomjerno lučenje kortizola nije samo problematično za nova, lošija stanja kože već i za pogoršanje postojećih. Oni koji su skloni aknama skloniji su i stvaranju novih problema kao što su psorijaza, rozaceja i ekcemi. Kao da to nije dovoljno, kortizol može utjecati i na rast kose uskraćujući folikulama tvari potrebne za optimalan rast.
Kako bismo uspješno riješili utjecaj kortizola, važno je uvesti određene promjene u životnoj dinamici te se redovito opuštati. U svoj kalendar na dnevnoj bazi zakažite vrijeme za sebe i opuštanje. Dobro bi bilo i ograničiti vrijeme provedeno ispred zaslon smartphonea i laptopa te pripaziti na to koliko i kako spavate. Naime, upravo se noću aktivira popravak kože, što je od izrazite važnosti.
Poželjno bi bilo i smanjiti unos šećera u organizam te u prehranu uvesti zdrave, cjelovite namirnice, pogotovo one bogate protuupalnim Omega-3 masnim kiselinama. Korisno bi bilo povećati unos voća i povrća bogatog vitaminom C i E kao i alfa-lipoičnom kiselinom (crveno meso, brokula i špinat) te flavonoidima (luk, jabuke i borovnice). Neki dodaci prehrani također mogu pomoći u kontroli kortizola, a neka su istraživanja pokazala da biljka ashwagandha pomaže u kontroli načina na koji tijelo metabolizira kortizol tijekom razdoblja jakog stresa, kao i vitamin B5, koji služi kao potpora kognitivnim funkcijama.
Također, dokazano je kako svakodnevno vježbanje od samo 15 minuta podiže raspoloženje. Dobar osjećaj nakon treninga garantira dobro raspoloženje i sasvim poželjnu dozu ponosa na sebe. Topla kupka također će potaknuti bolje raspoloženje i oslobađanje serotonina.
Ako vam životni ritam zaista ne dopušta ništa od navedenog, pokušajte barem 15 minuta dnevno odvojiti za duboko disanje ili meditaciju koja glasi za jedan od najbržih i najlakših načina za smirenost.
Ono što je najvažnije je znati da niste ni sami ni jedini pod stresom, pa tako ni jedini na koga “hormon stresa” kortizol ima utjecaj. Uvijek je najteže započeti s rješavanjem problema, ali čim počnete raditi na sebi i opuštanju duha i tijela, bit ćete zadovoljniji i sretniji, a samim time i opušteniji!
Fotografije: @frankieleemwah
