Stres je bolest 21. stoljeća baš zato što se ne znamo nositi s količinom situacija koje nam izazivaju stres. Nekad je stres značio boriti se za život, a danas ga osjećamo u gotovo svakoj situaciji. Stres može biti previše poruka na mobitelu, krivi ton u krivom trenutku, subject maila, prometna gužva, društvene mreže…

Uz to, potrebno je i razlikovati vrste stresa, a postoje akutni i kronični. Akutni stres je određen time što nastaje kao rekacija na podražaj, dok je kronični – dugotrajan. Češće se susrećemo s akutnim stresom, ali ga teže zamjećujemo jer nam je postao svakodnevica. Ponekad ni ne osjećamo da smo pod stresom, objašnjavamo ga lošim danom ili umorom ili ga, pak, smatramo “normalnim” stanjem u kojem se nalazimo, a to dovodi do situacije da se stres nakupi i da “puknemo” u krivom trenutku.

Kako se stres manifestira?

Konkretnog odgovora nema, odnosno glasi – na različite načine kod različitih ljudi, ali uglavnom su to umor čak i kad se naspavamo, noćne more ili, čak, nemogućnost spavanja zbog razmišljanja, potreba za prejedanjem slatkišima i kofeinom te osjećaj da nismo veseli i da sve nas živcira. Simptomi stresa se mogu manifestirati i kroz naše tijelo u obliku akni, poremećaji u probavnom sustavu, drastičnog mršavljenja ili debljanja, bolova u želucu te čestog zaboravljanja.

Ponekad su simptomi skriveni, ali najčešće znamo kad se ne osjećamo kako bismo trebali.

Neke situacije su toliko stresne da stres odmah osjetimo, bilo kao bol u glavi, osjećaj žarenja u trbuhu, preznojavanje, probavne smetnje… Jednostavno osjetimo.

Kako si pomoći u toj situaciji?

Stres je zapravo skup fizičkih i psihičkih promjena, što znači da treba djelovati i na jedno i drugo kako bi se uspješno suzbio.

Tijekom stresne situacije naše tijelo izlučuje povećane količine hormona kortizola, odnosno hormona stresa. Uz kortizol, izlučujemo adrenalin pa nas ta hormonalna reakcija u kratkom vremenu može jako umoriti, suziti nam fokus i prouzrokovati to da ne vidimo jasno, nismo svjesni šire slike upravo zato jer vidimo samo tu jednu pojavu koja nam izaziva stres.

Baš zato su nam za oporavak od takve situacije potrebne ogromne količine slatkiša i kave, kako bi se “podigli”.

“Samo mi nemoj reći da dišem”

Puno ljudi misli da nešto jednostavno, poput dubokog disanja, ne može riješiti kompleksan problem poput stresa. Pa stalno dišemo, kako nam stalno nije lakše?

Dišemo iznimno plitko, ne koristimo puni kapacitet svojih pluća, a u stresnim situacijama unosimo još manje kisika u mozak, a upravo tada nam je najpotrebniji. Dubokim disanjem (po principu četiri sekunde udisaj – dvije sekunde zadržati – četiri sekunde izdisaj) u samo minutu do dvije uspjet ćete postići hormonalnu ravnotežu, umanjiti djelovanje kortizola i time umiriti fizičku reakciju.

Način na koji se psihički nosimo sa stresom uvjetovan je našom genetikom, iskustvom i ponašanjem. Što znači da itekako možemo utjecati na svoju reakciju na stres.

Već smo pisali o tome kako postići unutarnji mir, i sve ove tehnike nam dugoročno pomažu, no ponekad je “požar” sada i trebamo ga ugasiti na licu mjesta.

Što možemo napraviti u roku od nekoliko minuta kako bismo se smirili u stresnoj situaciji?

Ništa bez kisika

Disanje stvarno pomaže, koliko god zvučalo kao klišej. Nekoliko dubokih udisaja pomoći će nam u proširenju fokusa i da lakše nastavimo s ostalim koracima.

Neću reagirati sada!

Izostanak reakcije ponekad je najbolja reakcija. Kada vas nešto jako povrijedi, uznemiri ili iživcira, pokušajte si dozvoliti ravnodušnost. Odgodite reakciju! Odlučite da ćete imati mišljenje ili reakciju tek kada do tog dođe. Ovo je iznimno teško, ali vježbanjem se može doći do savršenstva. Primjerice, krajem tjedna imate iznimno važan sastanak na kojem će biti osobe koji vam izazivaju stres, zbog toga se živcirate unaprijed gotovo svih pet radnih dana, a na kraju se sastanak otkaže. Je li bilo vrijedno? Živcirajte se tek kad do nečeg dođe, ili – čak ni tada.

Druga perspektiva

Uvijek se prvo zapitajte “kako bi ovo moglo biti dobro za mene?”, čak i ako u tom trenutku ne vidite dobru stranu neke situacije, sjetite se da ne postoje loše situacije u životu, već samo lekcije kroz koje prolazimo. To što vam se događa formirat će vašu ličnost, razviti vas… Sjetite se neke teške ili stresne situacije u životu, možete li nakon nekog vremena, s odmakom, sa sigurnošću tvrditi da niste baš ništa naučili ili dobili za sebe od tog?

Svi ovi procesi događaju se u sekundama ili minutama, neposredno nakon stresne situacije i jako je teško u tom trenutku kontrolirati svoje misli. Uz svkodnevan trud i vježbanje, vježbanje na sitnicama, u nekim usputnim situacijama koje nam ne odgovaraju pomoći će nam i da se s težim stresom ulovimo u koštac, i to za samo nekoliko minuta.

Ako se osjećamo dobro kad savladamo neki novi program ili radnju, kako ćemo se tek odlično osjećati kad naučimo upravljati sobom?