Koncentracija je usredotočenje na jednom mjestu, stupanj prisutnosti ili mogućnost držanja fokusa na nečemu. Ako ste se ikad našli u situaciji da vam je jako teško držati fokus i da misli lete baš tamo gdje ne bi trebale, ne brinite, niste jedini.

Pozornost i koncentracija mogu biti teško dostižna stanja iz više razloga, kao što su na primjer nedostatak sna, umor, prevelik broj odgovornosti i zadataka ili emocionalno stanje. Kako starimo tako je teže držati fokus, a čak i zaboravljamo stvari brže. Postoje mentalne vježbe koje nam mogu pomoći u držanju kondicije po pitanju koncentracije i zahvaljujući kojima ćemo lakše obavljati svakodnevne zadatke, a ponekad je ključ do bolje koncentracije zapravo bolja organizacija i prioritizacija (o kojoj smo već pisali).

Treniranje mozga kroz igre čini našu koncentraciju boljom. Sudoku, križaljke, šah, igre riječima ili slaganje slova su primjeri igara i aktivnosti koje pomažu u razvoju kratkoročnog pamćenja, vještina za rješavanje problema i povećanje koncentracije. Igranje takvih igara samo dva puta tjedno može znatno utjecati na razinu koncentracije i sposobnost rješavanja problema.

Brojna istraživanja su pokazala kako i video igre mogu poboljšati fokus i ojačati koncentraciju.

S druge strane, velik utjecaj na koncentraciju ima spavanje. Kada osjećamo umor, refleksi su nam usporeni, pamćenje je slabije i teže održavamo pozornost. Preporučuje se barem sedam do osam sati sna svake noći kako bi se organizam dovoljno odmorio, a baterije napunile.

Meditacija i mindfulness vježbe mogu pomoći s koncentracijom, pamćenjem i kognitivnom razvoju. Meditacija ne mora nužno značiti sjedenje u tišini, to može biti i vježbanje yoge, duboko disanje ili slušanje glazbe u miru.

I klasično vježbanje pomaže, kao i boravak u prirodi, šetnja ili trčanje, planinarenje. Dobro je uvrstiti kretanje u dnevnu rutinu, pa tako za dugoročno poboljšanje koncentracije pomaže hodanje do posla, šetnja psa, vožnja biciklom umjesto autom na kavu, korištenje stepenica umjesto dizala te iskorištavanje svake moguće prilike za gibanje.

Hrana koju jedemo može imati velik utjecaj na naš fokus. Za poboljšanje koncentracije preporučuje se izbjegavati obrađenu hranu, previše šećera i jako masnu hranu te navedeno zamijeniti ribom, jajima, špinatom i borovnicama. Osim zdravih namirnica, možete se poslužiti i dodacima prehrani poput vitamina K, Omega 3 zasićenim kiselinama i holinom koji se naziva vitaminom memorije.

Osim svega navedenog, koncentracija može biti na višoj razini kada radimo ono što volimo, odnosno ono što nam je zanimljivo. Ako se bavite poslom koji je zamoran ili vas ne veseli, velika je šansa da se koncentracija gubi jer jednostavno ne postoji interes za zadatke koji se obavljaju. Ili ako isti tip posla radimo predugo, rutinski, bez koncentracije.

Dobro si je postaviti pitanje – kad dozvolimo mozgu da luta, gdje se fokus zadržava? Možda je upravo to mjesto na kojem biste trebali provoditi više vremena, svoje interese usmjeriti prema tome i promatrati kako se od nekog tko lako gubi fokus, lako može postati skoncentrirana i prisutna osoba.