Postoji stres koji je zapravo dobar za nas!

Tako često čujem da je netko pod stresom, pa i sama često koristim taj izraz kad osjetim “da je stisnulo”, ali što je zapravo stres? Postoji više definicija stresa, a općenito se može reći da je to obrazac emocionalnih i fizičkih reakcija koje prati subjektivan osjećaj preopterećenosti i koje nastaju kao reakcija na određene događaje.

Kronični i akutni stres

Važno je razumjeti da postoji nekoliko vrsta stresa i da ne reagiramo svi jednako na iste stresne situacije. Postoje kronični stres, akutni stres i eustres koji je – dobar stres!

Kronični stres znači da je osoba dugo izložena stresu da ga više ni ne raspoznaje, a za akutni stres je karakteristično da je osoba svjesna svog stanja i da je stanje kratkotrajno ili prolazno.

“Svaka vrsta stresa utječe na um i tijelo, ali kronični stres je dugotrajan, ne dopušta tijelu i umu da se opuste duže vrijeme,” objašnjava dr. Lilli Link, internistica i praktičarka funkcionalne medicine u Parsley Health institutu. Dodaje kako kronični stres utječe na smanjenje djela mozga koji je zadužen pamćenje i izvršne funkcije, može povećati amigdalu koja luči hormone i pojačava strah, anksioznost i agresiju.

U stresnoj situaciji dolazi do ubrzanog rada srca, ubrzava se disanje, fokus se sužava, mišići su napeti, zjenice se šire, usporava se probava, opušta mokraćni mjehur i ubrzano se luče hormoni adrenalin, noradrenalin i kortizol. Sve se to događa s ciljem kako bi se organizam u kratkom vremenu opskrbio energijom potrebnom za obranu ili bijeg.

Kod kroničnog stresa te reakcije su konstanta što jako iscrpljuje i dovodi do pojave bolesti, dok se kod akutnog stresa tijelo ipak odmara i regenerira između stresnih situacija.

Dobar stres

Kada smo svjesni negativnih učinaka stresa, čini se gotovo neshvatljivim da stres može imati i pozitivan utjecaj. Niska razina stresa je normalna i dio je života a određene se vrste stresa čak smatraju zdravim.

Dobar stres ili eustres, vrsta je stresa koji osjećamo kada smo uzbuđeni, a fiziološki znakovi takvog stresa, poput znojnih dlanova, leptira na trbuhu i povišenog pulsa, često su isti kao i kod lošeg stresa. U eustresnim situacijama nismo ugroženi ili u opasnosti i nema pravog pojma straha. Ova vrsta stresa nam zapravo može pomoći, motivirati nas, dati nam energiju i donekle osnažiti.

Doista, studija UC Berkeley iz 2013. godine pokazala je da male količine stresa mogu potaknuti na optimalnu razinu ponašanja i kognitivnih performansi. “Stres, na primjer rok za predaju projekta, može biti motivirajući”, dodaje Link. “To nam može pomoći da budemo usredotočeni i produktivni, a prevladavanje stresne situacije može izgraditi samopouzdanje”.

Poticanje eustresa

Dobar stres može proizaći iz promjene posla (naravno, i ako je na bolje), u pripremi putovanja na koje već dugo želite ili kroz učenje novih vještina. Kada u lijepim ili normalnim životnim situacijama u kojima niste zaista ugroženi osjetite stres, to je vjerojatno eustres.

Postoji dobra šansa da već uključujete pozitivan stres u svoj život, čak na nesvjesnoj razini. Ako ne, možete krenuti već danas tako da svaki dan naučite nešto novo, bilo veliko ili malo.

Gurajte se izvan svoje zone udobnosti na poslu, u prehrani, zdravim navikama. To može značiti preuzimanje nove odgovornosti ili razvijanje nove vještine. Ili može značiti 60 sekundi ledene vode na kraju tuširanja, što god vama znači izlazak iz zone udobnosti.

Vježbajte, vježbajte, vježbajte! Krećite se u prirodi, pomaknite vlastite granice toga što ste mislili da je moguće s tijelom. I naravno, naučite kako postaviti ciljeve (osobne i profesionalne) koji su izazovni i realni. Pratite svoj napredak da biste sebe smatrali odgovornim.

Nekako se uvijek sve svede na to da je stvar percepcije, ako ste svjesni da neka situacija može biti lekcija a ne problem ili ako ste zahvalni na svakodnevici i malim stvarima koje čine život, nekako je lakše osjetiti ovaj pozitivni stres. Važno je fokusirati se na ono nad čim imamo kontrolu, jer takvi problemi dovode do eustresa.

Uz promjenu razmišljanja, a kako bi izbjegli akutni ili kronični stres važno je dovoljno spavati, jesti kvalitetno i zdravo, baviti se fizičkom aktivnosti i posvetiti se sebi.

* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.

Fotografije: Pinterest