KOLUMNA | Jesam li loša mama ako ne dojim (dovoljno dugo)?

Članak pišu psihologinje, stručnjakinje u području obiteljske psihologije, okupljene u platformi za praćenje i poticanje djetetova razvoja Psidacta. Sve njihove Moms Club kolumne možete pročitati na ovom linku.

U očima onih koji vas žele vidjeti kao lošu mamu bit ćete loša mama – dojili ili ne.

Od kad je svijeta od tad je i dojenja, ali poželjnost ovakvog načina hranjenja se kroz godine mijenjala. U 19. stoljeću prevladavao je stav da “majka koja nije spremna dojiti, nije niti zavrijedila imati dijete”, a već u 20. stoljeću dojenje se smatralo nekulturnim i karakterističnim za niže društvene klase. Od 30-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća postotak majki koje doje pao je sa 70 posto na ispod 30 posto, čemu je doprinio i procvat kompanija koje su proizvodile (i vrlo agresivno oglašavale) baby-formulu.

Danas su benefiti dojenja uvelike dokazani. Dojena djeca u prosjeku manje obolijevaju od zaraznih bolesti, imaju manju vjerojatnost pretilosti i obolijevanja od dijabetesa, a neka istraživanja sugeriraju da dojenje pozitivno utječe na psihofizički razvoj djeteta. Za majku, dojenje može smanjiti vjerojatnost nekih bolesti (osteoporoze, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti). O benefitima dojenja, dakle, ne trebamo više dvojiti.

Međutim, ova tema ni nije pisana za one mame koje mogu i žele (dugo) dojiti, nego za one druge.

“Baš šteta” i zabrinuti pogled nisu rijetka reakcija na vijest da neka mama (više) ne doji. A objašnjenja “nisam mogla, nisam imala mlijeka, beba se nije mogla primiti…” mogu donijeti olakšanje zabrinutoj strani. “Nisam htjela, bilo mi je stresno, iscrpljivalo me”, većini društva ipak nije dovoljno dobar odgovor.

Bi li trebao biti? U dijete-centričnom sustavu u kojem živimo, djetetova dobrobit važnija je od dobrobiti majke – i tako bi možda i trebalo biti. Pa ipak se postavlja pitanje: koliko dobrobiti majke želimo i možemo žrtvovati zbog dobrobiti djeteta? Negdje bi i dalje trebala postojati granica.

Istraživanja pokazuju da dojenje može pozitivno utjecati na psihološko zdravlje majki (smanjivati razinu stresa, anksioznosti i depresivnosti kroz djelovanje hormona kao što je oksitocin). Međutim, mnoge mame razdoblje dojenja opisuju traumatičnim, usamljenim i frustrirajućim iskustvom: “Jedva sam čekala da prestanem, ali mi nisu dali”; “Najgore je što ne znaš ništa o tome, a svi ti stvaraju pritisak da moraš i da si u suprotnom grozna osoba”; “Mučila sam i sebe i dijete”; “Ne znam tko mi je rekao da je dojenje najjednostavniji način hranjenja i kako sam u to povjerovala”.

Od sedam majki s kojima smo razgovarale, jedna je rekla da bi sve ponovila: “To je najljepše iskustvo u mom životu i bilo je jako važno za uspostavu odnosa koji sad imam s kćeri (danas 12-godišnjakinjom)”. Ostale smatraju da bi, kad bi mogle vratiti vrijeme, ipak odustale ranije.

Pritisak društva

Mame koje se svojih iskustava dojenja sjećaju s gorčinom u ustima, vrlo lako odgovaraju na pitanje “zašto nisu prestale ranije” – nisu jer ih je bilo sram. Procjenjivale su da će se lakše nositi s boli i frustracijom koju im je iskustvo dojenja nosilo nego s osudom partnera, obitelji i društva. Procjenjivale su da će radije “stisnuti zube” nego se poslije (godinama) opravdavati, pred drugima i sobom.

U vidu psihološkog zdravlja, ovakvo zatomljavanje svoje nelagode, svojih potreba i osjećaja može voditi ka anksioznim i depresivnim smetnjama, kao i umanjivati samopoštovanje nove mame. Za one majke kojima dojenje uzrokuje snažan stres, zabrinutost, bol, značajno im narušava san ili osjećaj autonomije vlastitog tijela, nastavak dojenja bi, u cost-benefit jednadžbi, ipak mogao biti neisplativ.

Društvo u kojem je dobrobit djece u prvom planu zvuči kao dobro društvo, ali ako se pretjera, može predstavljati vrlo sklizak teren za dobrobit majki.

Je li dojenje bolje za bebu i mamu? Vjerojatno je. Hoće li mama i beba biti dobro i bez dojenja? Vjerojatno hoće.

* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.

Fotografije: Instagram