Tara Grbčić 12.03.2023.

Kako nam zahvalnost može pomoći u teškim trenucima

Posljednjih godinu dana svjedoci smo scena koje donose suze na oči i stezanje u prsima. Scene koje gledamo u vijestima i priče o kojima čitamo na portalima prikazuju rat u 21. stoljeću i htjeli ili ne, osjećamo se drukčije.

Strah, nesigurnost, empatija, tuga, osjećaj nepravde… Ne moramo biti direktno pogođeni da osjećamo anksioznost zbog svega što se događa, da se ne može fokusirati na svakodnevicu. Raspoloženja i emocije se miješaju, ali jedno je sigurno – ne osjećamo se dobro. I priznati to je u redu. Pa kako si pomoći? Fokusom na zahvalnost i, naravno, na rješenje. Djelovanjem na ono na što možemo djelovati.

Zahvalnost na svakodnevnim, uobičajenim stvarima može imati iznimno pozitivan utjecaj na nas te nam pomoći kada je najteže. Često živimo iz dana u dan, ne primjećujući velik broj situacija i stvari koje idu nama u korist ili koje nam čine život ljepšim. Neke stvari uzimamo zdravo za gotovo sve dok ne ostanemo bez njih, a onda shvaćamo koliko smo trebali biti zahvalni dok smo ih imali.

ZAHVALNOST VODI DO SAMOOSTVARENJA

Psiholog Abraham Maslow, najpoznatiji po kreiranju Maslowljeve hijerarhije potreba, bavio se temom zahvalnosti. Maslow tvrdi kako je zahvalnost odlika samoostvarenih i zadovoljnih ljudi, a razlog tome nalazi se u činjenici da su zahvalni ljudi osvijestili blagoslove, male stvari, sitnice koje čine život ljepšim.

Ako u danu krenemo osvještavati i primjećivati sve ono dobro, bit ćemo puno zadovoljniji i samim time sretniji.

Zahvalnost nam pomaže vidjeti ono čega ima umjesto ono čega nema, to je pozitivan mindset koji stavlja fokus na lijepo i čini nas ispunjenijima. Kad smo zahvalni svjesni smo da je ono što imamo dovoljno, čime zapravo postižemo osjećaj obilja i ispunjenosti, čemu i težimo.

Kada je najteže, kad nas život nokautira na ovaj ili onaj način, zahvalnost je posljednje o čemu razmišljamo, a upravo tada nam može najviše pomoći. Umjesto razmišljanja o tome zašto se baš to dogodilo ili zašto baš meni, misli je dobro okrenuti u drugom smjeru – i biti zahvalan na ono što imamo a ne razmišljati o onom čega nema.

ZAHVALNOST SE MOŽE VJEŽBATI

Zahvalnost je najbolja prevencija za emocionalne i fizičke slomove u periodu povećanog stresa i može pomoći zaliječiti rane. Iako zahvalnost može biti automatski emocionalni odgovor na velik broj događaja i stvari u našim životima, rijetko zaista jest prvi odgovor. Dobra vijest je da je zahvalnost dio naše unutarnje percepcije, što znači da je možemo kontrolirati i utjecati na nju, odnosno vježbati.

Zahvalnost nam često izmiče kad pred život postavimo određena očekivanja koja ne dostižemo, ili kada se stalno uspoređujemo s drugima, a ne dostižemo postavljeni standard. Ne dostižemo ga jer si često ljestvicu postavljamo nerealno visoko, ili pokušavamo nešto što nije u skladu s onim što zaista jesmo.

Što više imamo, to je manji osjećaj zahvalnosti, a brojni psiholozi su kroz istraživanja potvrdili da je zahvalnost najveća u najsiromašnijim državama. Zahvalnost na krovu nad glavom, toplom obroku ili na samoj činjenici da smo živi i zdravi.

Neke stvari počele su se podrazumijevati, uzimati zdravo za gotovo, a imamo toliko toga na čemu možemo biti zahvalni svaki dan. Mogućnost da se ustanemo ujutro i pobrinemo za sebe, lijep sunčan dan, sama činjenica da postoji netko na ovom svijetu kome je stalo da budemo dobro, to su te male stvari koje su zapravo najveće.

Bogatstvo je znati što imamo i moći osjetiti zahvalnost.

Zahvalnost se itekako može vježbati, i to jako jednostavno. Dobro je pokušati uživati u situaciji koja bi nas inače izbacila iz takta. Primjerice, gužva u prometu ili stajanje u redu, gubitak vremena i čekanje može biti iznimno iritantno. Idući puta u takvoj situaciji, umjesto da se živcirate i razmišljate koliko i gdje sve kasnite, pokušajte uživati u trenutku i pronaći zahvalnosti.

Budite zahvalni na tom danu, otvorite svoja osjetila i uživajte u zrakama sunca, dobroj pjesmi na radiju ili razmislite o svojim malim blagoslovima – ljudima koji vas okružuju, svojem domu, onom što imate i volite. Uzimanje pauze od stresne situacije i fokus na zahvalnost može promijeniti naše raspoloženje.

PROMJENA FOKUSA JE NAJVAŽNIJA

Kad prisvojimo ideju da je sve što imamo dar, i počnemo osjećati zahvalnost, naš fokus se prebaci s onog što nemamo na ono što imamo.

Osjećajući zahvalnost za to što imamo, u našim tijelima i umu potičemo određene promjene i djelujemo na zdravlje.

Ljudi koji osjećaju zahvalnost imaju manje šanse da pate od depresije, anksioznosti, nesanice ili umora. Osjećajući i pokazujući zahvalnost povećavamo količinu sivih stanica u mozgu zahvaljujući kojima možemo bolje upravljati svojim emocijama. Kada smo zahvalni, naš organizam luči hormone sreće koji smanjuju strah i anksioznost.

Zahvalnost nam pomaže u komunikaciji s ostalima jer kada smo zahvalni, više cijenimo odnose, a socijalna podrška je jedan od najvažnijih faktora u teškim trenucima.

DNEVNIK ZAHVALNOSTI I OSVJEŠTAVANJE

Jedan od najboljih načina za primjenjivanje i osvještavanje zahvalnosti svakako je vođenje dnevnika zahvalnosti. Kada bismo svaki dan zastali i razmislili na čemu smo zahvalni u tom danu, shvatili bismo da itekako imamo razloga za zahvalnost. Kad se na kraju dana zapitamo što je to na čemu smo zahvalni, shvatimo da su nam jako važne one stvari koje samo odrađujemo kroz dan ili ne primijećujemo.

Nekad će to biti ono što nazivamo malim stvarima – sunčan dan, puno zelenih semafora ili šetnja s prijateljima, a ne zaboravite da uvijek možete biti zahvalni na životu, na sebi, ljubavi koju možete osjetiti, zdravlju, solidarnosti… Nemojte čekati da ostanete bez nečega kako biste to znali cijeniti, počnite vježbati zahvalnosti već danas i uživajte u novoj percepciji svijeta.

* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.

Fotografije: Pinterest