Što je self-therapy i kako primjenjivati ovu praksu
Mentalno zdravlje je jedna od glavnih tema o kojima razmišljamo i pričamo posljednjih godina. Briga o mentalnom zdravlju postala je dio higijene. Odlazak na terapiju odavno više nije rezerviran za pojedince, i gotovo svaka osoba koja radi na sebi ili prolazi kroz intenzivna životna razdoblja se odlučuje potražiti podršku u smislu razgovora s nekim tko može pomoći.
Iako je lako dostupna, uz terapiju često tražimo i dodatne izvore i resurse koji nas mogu podržati u procesu promjene i zato je jedan od novih trendova koji je postao iznimno popularan self-therapy. Radi se zapravo o praksi korištenja raznih tehnika i resursa za poboljšanje mentalnog i emocionalnog blagostanja neovisno. Iako nije zamjena za profesionalnu terapiju kada se radi o ozbiljnim problemima mentalnog zdravlja, self-therapy može biti vrijedna dopuna tradicionalnoj terapiji ili poslužiti kao važan alat za osobni rast i samopoboljšanje.
Jedna od najvećih prednosti samo-terapije je njezina pristupačnost. Tradicionalna terapija iziskuje određena financijska ulaganja, izdvajanje vremena i ovisno o tome gdje živite, možda nije uvijek lako dostupna. Self-therapy se fokusira na lako dostupne resurse i alate, koji dolaze po mnogo nižoj cijeni.
Self-therapy omogućuje da sami postavite svoj tempo. Nema strogih rasporeda ili termina koje treba poštivati. Možete raditi na svom mentalnom zdravlju i dobrobiti kada vam to najviše odgovara, što olakšava integraciju u vaš svakodnevni život. To ne znači da je potrebno više vremena za postizanje rezultata u usporedbi s tradicionalnom terapijom, baš suprotno, sesije s terapeutom često su razmaknute tjednima ili čak mjesecima, što znači da je self-therapy pristupačnija opcija.
Osnažuje vas da preuzmete aktivnu ulogu u svom procesu oporakva jer sami kontrolirate proces, a taj osjećaj da sami možete sebi pomoći može biti izuzetno motivirajuć. Potiče samorefleksiju i osobnu odgovornost, kao i dublje razumijevanje emocija i ponašanja.
Self-therapy je izuzetno svestran jer obuhvaća širok raspon tehnika i praksi. Bez obzira preferirate li vođenje dnevnika, vođene tečajeve ili druge alate, postoji više self-therapy metoda koje mogu odgovarati vašim jedinstvenim potrebama i preferencijama. donosimo nekoliko navika i metoda koje možete koristiti u sklopu self-therapy prakse.
Journaling
Journaling je način samoizražavanja koja može pomoći u shvaćanju kompleksnih emocija i situacija i sagledavanje iz drugog kuta. To je zapravo zapisivanje svojih misli i osjećaja kako bi ih jasnije razumjeli, a posebno je koristan kod borbe sa stresom, depresijom i anksioznošću. Osim u teškim trenucima, journaling je koristan i za razvoj komunikacijskih vještina ili pamćenja, a kako istraživanja napreduju, tako se otkriva sve više benefita ove zdrave navike.
Ako ste više skloni tipkanju nego pisanju, danas postoje brojne aplikacije za journaling na pametnim telefonima, a dobra stara olovka i papir često imaju dodatni terapeutski učinak jer se jednostavno raspišemo.
Meditacija
Meditacija i mindfulness vježbe pomažu u smirivanju uma i povećanju svijesti o sadašnjem trenutku. Meditacija također pomaže razviti kreativnost i inovativnost, a brojni menadžeri tvrde da su se naučili nositi sa stresnim periodima i lakše “prebacivati brzine” upravo zahvaljujući ovoj metodi. Meditacija najviše utječe na otpornost, upravljanje emocijama i pozitivan stav. Pomaže razviti sposobnost za gašenje uobičajenih reakcija na stres koje znamo kao bori se/bježi, te pomaže da se fokus u takvim situacijama prebaci na uravnoteženo donošenje odluka.
Ono što je kod meditacije najbitnije jest da uspijete osjetiti trenutak u kojem se nalazite, dakle da prilikom meditiranja ne razmišljate ni o čemu drugom već isključivo o svom disanju i percipiranju vlastitog tijela. Čini se kao lagan zadatak, no vidjet ćete, u danima kada imate puno briga, bit će teško. No, ako tada uspijete, vrlo je vjerojatno da ćete svoje brige uspjeti sagledati iz potpuno drugoga kuta, vjerojatno doći i do rješenja.
Zahvalnost
Zahvalnost na svakodnevnim, uobičajenim stvarima može imati iznimno pozitivan utjecaj na nas te nam pomoći kada je najteže. Često živimo iz dana u dan, ne primjećujući velik broj situacija i stvari koje idu nama u korist ili koje nam čine život ljepšim. Neke stvari uzimamo zdravo za gotovo sve dok ne ostanemo bez njih, a onda shvaćamo koliko smo trebali biti zahvalni dok smo ih imali. Zahvalnost nam pomaže vidjeti ono čega ima umjesto ono čega nema, to je pozitivan mindset koji stavlja fokus na lijepo i čini nas ispunjenijima. Kad smo zahvalni svjesni smo da je ono što imamo dovoljno, čime zapravo postižemo osjećaj obilja i ispunjenosti, čemu i težimo.
Kada je najteže, kad nas život nokautira na ovaj ili onaj način, zahvalnost je posljednje o čemu razmišljamo, a upravo tada nam može najviše pomoći. Umjesto razmišljanja o tome zašto se baš to dogodilo ili zašto baš meni, misli je dobro okrenuti u drugom smjeru – i biti zahvalan na ono što imamo a ne razmišljati o onom čega nema.
Postavljanje ciljeva
Postavljanje ciljeva i planiranje može vam pomoći da ostanete motivirani i fokusirani. Definirajte kratkoročne i dugoročne ciljeve i napravite plan kako ćete postići svoje ciljeve, razlomite ih na manje, izvedive korake. Prilikom postavljanja ciljeva treba si postaviti pitanja: “Što je sve u mojoj moći, što ja kontroliram, a na što nemam nikakav utjecaj?” Ako postavljamo ciljeve u sklopu kojih nemamo previše kontrole, velike su šanse da nećemo imati kontrole ni nad ostvarivanjem.
Možemo uvijek napraviti ono što je u našoj moći, s resursima koje posjedujemo, ali ako je naš cilj izvan naše moći, dobro je zapitati se zašto je baš to cilj i možemo li ga preoblikovati. Vizualizirajte ostvarenje cilja, osjetite kako se osjećate kad se to dogodi i tako ćete si pomoći s detaljima koje ćete osjetiti i vidjeti. Ono najvažnije kod postavljanja ciljeva jest da ih zapišemo i da se povremeno vratimo na ciljeve, kako bismo provjerili provedbu.
Vođeni tečajevi i knjige za samo pomoć
Edukacija o mentalnom zdravlju i različitim terapijskim tehnikama može biti vrlo korisna. Učenje iz iskustava i stručnosti drugih ljudi može podržati putovanje samopomoći. Ovisno o izazovima na koje se želite usredotočiti, možete pronaći mnoge tiskane i digitalne knjige i priručnike koji vam mogu ponuditi korisne savjete ili hranu za razmišljanje.
Postoje brojne knjige za samopomoć o temama kao što su motivacija i inspiracija, kao i o specifičnim terapijskim tehnikama povezanim s psihoterapijskim pristupima, poput kognitivne bihevioralne terapije (KBT) i dijalektičke bihevioralne terapije.
Pohađajte online tečajeve ili webinare o mentalnom zdravlju i terapijskim tehnikama. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kreirala je priručnik za planiranje oporavka za samopomoć, što je jedan od pouzdanih izvora koji vam može pomoći da poduzmete prve korake na putu samoterapije, a možete pronaći i brojne online tečajeve na edukacijskim platformama Coursera ili Udemy.
Self-therapy se može smatrati ultimativnim oblikom samopomoći jer vas potiče da istražite svoje misli, osjećaje i ponašanja na dublji način. Zahvaljujući vođenim tehnikama, možete steći uvid u korijenske uzroke svojih problema, razviti samosvijest i raditi na osobnom rastu i ozdravljenju.
Ove vještine mogu imati trajan i pozitivan utjecaj na vašu opću dobrobit, ali ponekad jednostavno ne postoji adekvatna zamjena za rad sa stručnjakom. Ako u prošlosti niste imali dobra iskustva s terapeutom, to ne znači da vam neka druga osoba ne bi mogla bolje odgovarati, tako da pokušajte pronaći nekog preko preporuke. Postoje i brojne online terapeutske platforme koje često olakšavaju i ubrzavaju pronalaženje terapeuta koji je specijaliziran za područje za koje vam je potrebna podrška. Odlučiti se za pomoć ne znači da ste podbacili ili da nešto s vama nije u redu, dapače, znači da ste dovoljno svjesni i hrabri. Oba pristupa, self-therapy i profesionalna terapija, mogu odlično funkcionirati zajedno i tako ponuditi holistički pristup rješavanju situacije ili kvalitetniji oporavak!
* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.
Fotografije: Pinterest