Nove trendove u prehrani uvijek sa zanimanjem pratimo, a posljednji u nizu kojeg smo otkrili je – nordijska dijeta! Kako vjerujemo u zdrave i svježe, nutritivno bogate namirnice, odlučili smo proučiti o čemu se točno radi. Nordijske zemlje uvijek visoko kotiraju na listama sretnih nacija, a iako je riječ o sjevernoj, hladnoj zemlji, bogate su fantastičnim prirodnim resursima i svježom hranom. Iako nam, pri pomisli na hladnoću te zemlje nisu pri vrhu gastronomske mape svijeta, razvedene obala i mnoštvo fjordova te okruženost morem, čine ih bogatim morskim plodovima i jednim od najvećih izvoznika morskih plodova i ribe na svijetu.
Što je nordijski način prehrane?
Ovaj zdravi pristup hrani ima naglasak na ribi i morskim plodovima, povrću i ograničenoj konzumaciji prerađene hrane. Prirodno je bogata omega-3 masnim kiselinama, vitaminima, mineralima i antioksidantima. Osim toga, za razliku od ostalih dijeta, sadrži puno vlakana i fermentirane hrane, kao što su jogurt i kefir koji su važni za zdravlje crijevne mikroflore. Nordijski se način prehrane povezuje s manjim rizikom od dijabetesa, lakšim gubitkom kilograma i boljim krvnim tlakom.
Razlika mediteranske i nordijske dijete
Nordijska prehrana ima određene sličnosti s mediteranskom prehranom, koju brojni nutricionisti često svrstavaju u najzdraviji način prehrane na svijetu. Oba pristupa zagovaraju obilnu konzumaciju povrća, mahunarki, voća i cjelovitih žitarica te zdravih masti.
Najveća razlika je ona u vrsti ulja koje se koristi: maslinovo ulje je srž mediteranske prehrane, dok je ulje repice u središtu nordijske kuhinje. Oba ulja imaju svoje prednosti i nedostatke – maslinovo ulje ima više antioksidansa, ali i više zasićenih masti. Ulje repice bogato je mononezasićenim mastima, ali ima veću količinu polinezasićenih masti od maslinovog ulje. Također, ovo ulje bolje reagira na toplinu, pa je bolji izbor prilikom prženja jer tako izbjegavate razvoj slobodnih radikala.
Druga razlika je ta što je nordijska hrana usmjerena na hladniju klimu jer se temelji na voću i povrću koje bolje raste u hladnijim podnebljima. To znači da sadrži puno kelja, kupusa, prokulica i korjenastog povrća, a ne toliko rajčica, paprika, tikvica i patliđana kao mediteranska prehrana.
Pravila nordijskog načina prehrane
1. Prvo odaberite povrće
U nordijskoj prehrani povrće je najvažniji dio svakoga obroka. Umjesto fokusa na protein, naglasak je na tome da većinu obroka čini povrće, a protein je prilog – ne obrnuto.
2. Budite educirani o tome što je sezonsko
Kako živimo u svijetu u kojem je većina namirnica dostupna cijele sezone, često nismo svjesni da ne živimo u skladu sa sezonskim odabirom hrane. Sezonska hrana se uzgaja, bere i prodaje na vrhuncu sezone, a zahvaljujući tome da dolazi iz države u kojoj živimo, znamo da nije prošla tisuće kilometara i svakakve procese dozrijevanja. Isto tako, sezonski proizvodi imat će najviše dobrih nutrijenata, a ako je proizvod u sezoni, znači da je i jeftiniji!
3. Educirajte se po pitanju prerađenosti namirnica i potpuno izbacite takvu vrstu hrane
Bijeli kruh, grickalice, sokovi – sve su to prerađene namirnice koje nemaju toliko hranjivih tvari kao svježe. U nordijskoj hrani naglasak se stavlja na konzumaciju voća, pogotovo jabuka, cjelovitog kruha, orašastih plodova i sjemenki te svježe skuhanih jela, a ne onih koje se kupuju unaprijed ili djelomično pripremljena te sadrže brojne aditive i konzervanse.
4. Prigrlite fermentiranu hranu
Prvi dokazi fermentacije na području skandinavskih zemalja pronađeni su na istočnoj obali Švedske negdje između 3000 i 6000 godina prije nove ere. Od ukiseljene ribe, fermentiranih mliječnih proizvoda i povrća, nordijski način prehrane nudi obilje fermentirane hrane. Kefir i skyr, kao i kiseli kupus, repa, krastavci, kombucha i tempeh zaslužuju mjesto na vašem tanjuru.
Fotografije: @ryupure, @jennim, @skandikitchen, @aimeesong
