Baš kako i dolikuje ambijentu jedne kavane, umjetničkim programom sinoć je u novom ruhu zablistala i svečano otvorena kultna zagrebačka kavana Kavkaz. Stihovima Tina Ujevića glumac Goran Matović i glazbenica Sara Renar vratili su nas u svijet Tinova teatra.
Profesor Rudolf Sremec 1953. godine snimio je jedini film o slavnom pjesniku i Kavkazu koji je sinoć okupljenim gostima i prikazan. S Tinom 2018. otvaramo Kazališnu kavanu. Novu Kristalnu kocku vedrine ili kavanu kao – Unikum senzacije, sredinu između erotske emocije, dnevnoga snobizma, intelektualne radoznalosti i duševnoga traženja.
Uzvanike je kroz program vodila Daniela Trbović, a cijelu večer uveličao je nastup solista HNK koji su naizmjence i proizvoljno ustajali i pjevali među uzvanicima uz pratnju pijanista.
Kavanu Kavkaz sinoć je svečano otvorio gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić zajedno s Valentinom i Tomislavom Rajićem.
U večeri u kojoj su evocirane uspomene nekih prošlih vremena i večeri koja je označila početak stvaranja nekih novih uspomena uživali su uglednici društvene scene poput Bojane Gregorić Vejzović, Helene Minić, Dunje Vejzović, Mladena Bodaleca, Gorana Grgića, Edine Pličanić, Dubravke Vrgoč, Ivice Buljana, Aljoše Jurinića, Ćire Blaževića i brojnih drugih.
Legendarna Kazališna kavana reputaciju kulturne oaze Zagreba može zahvaliti uglednim piscima i umjetnicima koje je ugošćivala, od Matoša, Ujevića, Šimića i Krleže, ali i položaju u najužem centru grada, nasuprot zgrade HNK. Kavkaz nije zaobišla ni novija povijest – kao dio trokuta Kavkaz – Zvečka – Blato, kavana je svoj vrhunac doživjela upravo za vrijeme trajanja Novog vala. Ipak, posljednjih je godina izgubila nekadašnji sjaj koji je odlučio ponovno udahnuti novi vlasnik, zagrebački poduzetnik Tomislav Rajić u suradnji s projektanticom, arhitekticom Mirtom Mujačić Đaković.
„Stvaranje novo-stare Kazališne kavane bio je izazov ponajprije zbog zatečenog stanja. Mnogi prolazi bili su zazidani, podrum i stepenice van upotrebe i slično. Stoga smo odlučili krenuti u smjeru vraćanja nekih arhitektonskih detalja iz prošlosti, otvaranja i naglašavanja svih triju etaža uz korištenje prirodnih materijala, a s ciljem naglašavanja elegancije i svevemenske dimenzije cijelog prostora. Željeli smo vratiti kulturu u grad, ponovno povezati kavanu s kazalištem i dati joj značaj koji zaslužuje. Također, nadamo se potaknuti još ovakvih projekata diljem grada“, ističe Mirta Mujačić Đaković, koja je ovaj projekt odradila zajedno s kolegicom Nikom Fatović.
Snažna povezanost kavane s kazalištem istaknuta je u svakom kutku Kavkaza, od originalnog rukopisa Vatroslava Lisinskog apliciranog na stropu iznad ulaza do brojnih plakata za predstave iz povijesti HNK, povijesnih fotografija i originalnih nacrta HNK kojima su ukrašeni zidovi. Za osmišljavanje vizualnog identiteta i prikupljanje povijesne građe iz arhiva HNK i HAZU bio je zadužen stručni tim agencije Kuharić Matoš, koji je dizajnirao i novi logo kavane:
„Kazališna kavana spada među najvažnije prostore povijesnog centra Zagreba. Iako je u svojoj 120-godišnjoj povijesti promijenila više stilova, ostala je urezana u kulturnu baštinu Zagreba kao poznato okupljalište intelektualaca, umjetnika i boema. Stoga nam je cilj bio osmisliti vizualni identitet koji će komunicirati povijesno nasljeđe i povezanost s hrvatskim kazalištem, podsjetiti na zlatno doba Kavkaza te njegovo ponovno rađanje u prostoru trenutno jedine prave gradske kavane“, poručuju Luka Kuharić, Pavao Kuharić i Bojan Matoš.
No, izgled interijera i vanjske preinake prostora nisu jedine novosti u konceptu Kazališne kavane, koja je s uređenjem dobila i neke nove sadržaje. Naime, unutar 500-tinjak kvadrata novog Kavkaza smjestio se i restoran/vinski bar a u prostoru će se izmjenjivati i razne postave izložbi vezanih uz kazalište, za što je zadužena ugledna kostimografkinja Dženisa Pecotić:
„Uz izložene artefakte kao što su kostimi, skice i scenografske makete velika novost je i novoosmišljeni prostor u podrumskom dijelu kavane nazvan „Kazališni put“, u kojem će se najavljivati premijere, evocirati uspomene na neke sjajne predstave i njihove autore uz pomoć kostimografskih i scenografskih elemenata te ugošćivati umjetnike raznih profila. Posebnu pažnju posvetili smo i odorama konobara, koje su dizajnirane s detaljima kazališnog zastora koji svim umjetnicima tako puno znači, ističe Dženisa Pecotić.
Stoga, zavirite u prostor na uglu Masarykove i Trga Republike Hrvatske te ponovno otkrijte mitsku privlačnost Kavkaza.
