Kako svakodnevno možete raditi na svojem mentalnom zdravlju?

Upravo nas je Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. listopada, potaknuo da se detaljnije posvetimo ovoj temi i istražimo što svakodnevno možemo učiniti za vlastitu psihičku dobrobit. Odgovore smo potražili u Poliklinici Medoria, koja u sklopu svoje djelatnosti psihijatrije i psihološke medicine pruža stručnu podršku osobama koje se suočavaju s različitim izazovima mentalnog zdravlja. U svom radu naglasak stavljaju na individualizirani pristup, razumijevanje potreba svakog pacijenta i odabir odgovarajućih oblika stručne pomoći.

S njihovim smo timom razgovarali o važnosti prevencije, prepoznavanju ranih znakova stresa i načinima na koje možemo dugoročno očuvati mentalno zdravlje. Pritom su nam najprije skrenuli pozornost na okolnosti suvremenog života koje mogu negativno utjecati na naše psihičko stanje. Među njima izdvajaju dugotrajno preopterećenje, nesigurnost, nedostatak sna i osjećaj da nemamo dovoljno kontrole nad vlastitim vremenom. Posebno zahtjevne postaju situacije u kojima se poslovne i privatne obveze neprestano preklapaju, a podrška izostaje.

“Stres sam po sebi nije uvijek štetan – kratkoročno nam može pomoći da odgovorimo na izazov. Problem nastaje kad pritisak postane svakodnevan, bez dovoljno prostora za oporavak. Zato briga o mentalnom zdravlju uključuje i promjenu uvjeta u kojima živimo i radimo”, objašnjavaju iz tima za psihijatriju i psihološku medicinu Poliklinike Medoria.

Kako prepoznati prve znakove stresa?

Stres često povezujemo s trenucima izrazite iscrpljenosti ili emocionalne preplavljenosti. Međutim, prvi znakovi da smo preopterećeni nerijetko su mnogo suptilniji, zbog čega ih lako zanemarujemo ili pripisujemo prolaznom razdoblju. Naši sugovornici ističu kako se stres može manifestirati kroz razdražljivost, poteškoće s koncentracijom, zaboravljivost i probleme sa spavanjem, ali i fizičke simptome poput napetosti u mišićima ili probavnih smetnji. Ponekad se mijenja i naše ponašanje pa se počinjemo povlačiti iz društvenih odnosa ili češće posezati za alkoholom i cigaretama.

“Te promjene lako opravdamo riječima ‘samo sam umorna’ ili ‘takav je period’. Važno je prepoznati odstupanje od vlastitog uobičajenog funkcioniranja. Tjelesne simptome ne treba automatski pripisivati stresu jer mogu imati i druge uzroke”, upozoravaju.

Kako spriječiti nakupljanje stresa na poslu?

Radno mjesto je jedno od okruženja na kojima svakodnevno provodimo najviše vremena, ali i jedno od čestih izvora pritiska. Upravo zato važno je naučiti prepoznati trenutak u kojem obveze počinju nadilaziti naše mogućnosti, umjesto da reagiramo tek kad iscrpljenost postane prevelika. Prema riječima stručnjaka, jasno definirani prioriteti, realni rokovi i kratke stanke tijekom radnog dana mogu pomoći u sprječavanju nakupljanja stresa. Jednako je važno dogovoriti granice dostupnosti nakon radnog vremena i otvoreno razgovarati o opterećenju, raspodjeli zadataka i potrebnoj podršci kada posla ima više nego što ga je moguće kvalitetno obaviti.

No odgovornost za mentalno zdravlje na radnom mjestu ne može biti isključivo na zaposlenicima. “Poslodavac treba osigurati jasne uloge, održiv tempo i okruženje u kojem se teškoće mogu iznijeti bez straha. Prevencija počinje organizacijom rada, a tehnike opuštanja mogu joj biti korisna nadopuna”, objašnjavaju iz Medorijina tima za mentalno zdravlje.

Zašto su odnosi s bliskim ljudima važni za mentalno zdravlje?

Kad nam se obveze počnu gomilati, druženja i razgovori s bliskim osobama često su među prvim stvarima koje odgađamo. Ipak, stručnjaci ističu kako upravo kvalitetni odnosi i mogućnost traženja podrške imaju važnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja. Bliske osobe pritom nam mogu pružiti ne samo emocionalnu nego i praktičnu pomoć.

“Korisno je imati nekoga pred kim ne moramo ostavljati dojam da sve držimo pod kontrolom. Jednako je važno prepoznati vlastite granice – odmor i podrška trebaju imati mjesto u svakodnevici, prije nego što iscrpljenost počne narušavati funkcioniranje”, objašnjavaju nam.

Koliko svakodnevne navike utječu na mentalno zdravlje?

Pojam mentalne higijene posljednjih se godina sve češće pojavljuje u razgovorima o zdravlju, no što on zapravo podrazumijeva? U velikoj mjeri riječ je o navikama koje već poznajemo, ali ih zbog ubrzanog načina života često stavljamo u drugi plan. Tim Poliklinike Medoria naglašava kako redovito kretanje može pozitivno utjecati na raspoloženje, kvalitetan san podupire svakodnevno funkcioniranje, dok uravnotežena prehrana i dovoljan unos tekućine pomažu održavanju energije i koncentracije.

Upravo se te navike mogu promatrati kao temelj svakodnevne mentalne higijene, a dobra je vijest da za početak ne moramo iz temelja promijeniti svoju rutinu. “Šetnja, redovitiji obroci i dosljednije vrijeme spavanja dobar su početak. Te navike podupiru mentalno zdravlje, ali kod izraženih teškoća ne zamjenjuju stručnu procjenu i liječenje”, savjetuju naši sugovornici.

Kako hormonalne promjene utječu na mentalno zdravlje žena?

Kad govorimo o mentalnom zdravlju žena, važno je uzeti u obzir i hormonalne promjene koje se događaju tijekom različitih životnih razdoblja. Kako objašnjavaju iz Medorije, kod nekih žena izraženije psihičke poteškoće mogu se pojaviti u danima prije menstruacije, tijekom trudnoće, nakon poroda ili u perimenopauzi. One mogu uključivati promjene raspoloženja, tjeskobu, razdražljivost i probleme sa spavanjem.

“To ne znači da svaku emocionalnu promjenu treba objasniti hormonima ili prihvatiti kao nešto što se mora trpjeti”, upozoravaju. Preporučuju da se posebna pozornost obrati na poteškoće koje se ponavljaju u određenoj fazi menstrualnog ciklusa, kao i na promjene koje počinju utjecati na naše odnose, posao ili svakodnevno funkcioniranje. “Ako se teškoće ponavljaju uz ciklus, korisno je bilježiti simptome tijekom najmanje dva ciklusa i razgovarati s liječnikom. Posebno treba obratiti pažnju na promjene koje narušavaju odnose, posao ili svakodnevni život. Procjena može uključivati suradnju ginekologa i stručnjaka za mentalno zdravlje, ovisno o simptomima.”

Koje navike mogu dodatno pogoršati stres?

Neke od navika kojima pokušavamo ublažiti svakodnevni stres zapravo mogu imati suprotan učinak. Iz Poliklinike Medoria ističu kako alkohol, cigarete i druge psihoaktivne tvari mogu pružiti kratkotrajan osjećaj olakšanja, ali dugoročno pridonijeti dodatnim teškoćama. Slično vrijedi i za pretjeranu konzumaciju kofeina, osobito kada dodatnom šalicom kave pokušavamo nadoknaditi nedostatak sna i iscrpljenost.

No nisu problematične samo navike povezane s konzumacijom određenih tvari. Stalno izbjegavanje situacija koje u nama izazivaju zabrinutost također može dugoročno održavati anksioznost. Stoga stručnjaci predlažu da se zapitamo – “pomaže li mi ova navika da se oporavim i lakše nosim sa situacijom ili samo odgađa suočavanje s problemom?”

Koje male promjene možemo uvesti već danas?

Briga o mentalnom zdravlju ne mora započeti velikim odlukama ili potpunom reorganizacijom života. Štoviše, pokušaj da odjednom promijenimo sve svoje navike može postati još jedan izvor pritiska. Umjesto toga, iz Medorijina tima preporučuju da odaberemo jednu ili dvije promjene koje možemo realno uklopiti u svoju svakodnevicu.

To može biti kratka šetnja, redovit obrok, mirnija večernja rutina ili nekoliko minuta opuštanja. Jednako korisno može biti unaprijed odvojiti vrijeme za razgovor s bliskom osobom ili na početku dana odrediti koje obveze zaista moramo obaviti, a koje mogu pričekati. “Promjena ne mora biti velika da bi bila korisna. Važnije je da odgovara našim okolnostima i da je možemo ponavljati bez stvaranja dodatnog pritiska.”

Kako dugoročno brinuti o mentalnom zdravlju?

Dok male svakodnevne navike mogu pomoći u smanjenju stresa, dugoročna briga o mentalnom zdravlju zahtijeva i bolje razumijevanje vlastitih reakcija, potreba i okolnosti u kojima živimo. Naši sugovornici objašnjavaju kako to za nekoga može značiti učenje postavljanja granica, za drugoga promjenu radnih uvjeta, a za trećega traženje stručne podrške tijekom zahtjevnih odnosa ili važnih životnih promjena.

Psihološko savjetovanje i psihoterapija pritom mogu pomoći u razvijanju učinkovitijih načina suočavanja sa stresom i rješavanja problema. “Ako simptomi traju, pogoršavaju se ili ometaju svakodnevni život, vrijedi pravodobno potražiti pomoć. Kod ozbiljnih teškoća ne treba čekati da prođe neko određeno vrijeme”, ističu.

Trebamo li razgovarati s psihologom čak i kada se osjećamo dobro?

Razgovor sa stručnjakom za mentalno zdravlje ne mora biti usmjeren isključivo na rješavanje postojećih poteškoća. Iz Poliklinike Medoria ističu kako razlog za psihološko savjetovanje ili psihoterapiju može biti i želja da bolje razumijemo vlastite reakcije, unaprijedimo komunikaciju s drugima, naučimo postavljati granice ili se pripremimo za važnu životnu promjenu.

“Stručni razgovor može pomoći u prepoznavanju obrazaca i razvijanju korisnih vještina prije nego što teškoće postanu izraženije. To ne znači da je psihoterapija potrebna svima: savjetovanje ili psihoterapija odabiru se prema potrebama, ciljevima i stručnoj procjeni”, zaključuju. Upravo se u tome krije i jedna od najvažnijih poruka ovog razgovora – briga o mentalnom zdravlju ne bi trebala biti rezervirana samo za trenutke krize. Uostalom, koliko god dobro poznavali vlastite navike i reakcije, uvijek postoji nešto što o sebi tek trebamo otkriti.

* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.

Fotografije: Instagram

Sadržaj nastao u suradnji s Poliklinkom Medoria.