Golden hour – čaroban sat majčinstva

Tekst je kreiran u suradnji s platforma za praćenje i poticanje djetetova razvoja Psidacta koja okuplja tri psihologinje, stručnjakinje u području obiteljske psihologije.

Nakon što su nam otkrile kako utješiti djecu, bez da pritom umanjimo njihove osjećaje, u novoj Moms Club kolumni, autorica teksta Tea Kovačević pita se stane li majčinstvo zaista u jedan sat.

Pojam golden hour ili čaroban zlatni sat je izraz koji se koristi u bolnicama kod nošenja s ozbiljnim traumama u kojima je prvih sat vremena nakon doživljene traume najbitnije za preživljavanje. No, posljednjih godina se ovaj izraz sve više koristi i u kontekstu rođenja djeteta.

Odnosi se na prvih sat vremena nakon rođenja djeteta i veže se uz brojne benefite kao što su jačanje povezanosti između majke i djeteta, reguliranje temperature bebe, poticanje otpuštanja mlijeka te opuštanje i smanjenje stresa kod majke i bebe odmah po porodu.

Esencijalan je, jako je važan, neophodno je osigurati uvjete za njega, nužan je za povezanost – samo su neki su od izraza kojim se golden hour opisuje u brojnim postovima na društvenim mrežama.

Znanstvena istraživanja zaista potvrđuju da majke i bebe koje imaju izravni kontakt koža na kožu u prvih sat vremena nakon poroda ostvaruju ranije navedene benefite, a s obzirom na to da se ti benefiti vežu uz sve ono što je bitno nakon poroda, nije ni čudo da je ovaj fenomen postao popularan na TikToku i društvenim mrežama.

Dani u bolnici nakon poroda nekad i sad

Desetljećima su bolnička načela odvajale majke od njihove novorođenčadi. Ako pitate svoje majke vjerojatno će vam reći da u njihovo vrijeme, u danima nakon poroda, bebe nisu imale krevetić uz majku u sobi, već su bile u posebnoj sobi za vrijeme njihovog boravka u bolnici te su s majkama bile samo tijekom hranjenja. Osim toga, bebe su se odvajale od majke odmah po porodu radi standardnih medicinskih postupaka (pregleda, čišćenja, medicinske intervencije kod majke ili bebe…). Danas, kako su bolnice pomaknule svoj fokus prema promicanju dojenja te su se načela i standardi promijenili, pružatelji zdravstvenih usluga u bolnicama trude osigurati što raniji kontakt između majke i djeteta.

Takve promjene su svakako poželjne i pozitivne i zaista, u idealnom slučaju, kontakt koža na kožu započet će odmah nakon rođenja bez odvajanja, trajat će barem sat vremena i ostvarit će se prvo dojenje. No, nažalost i danas, zbog okolnosti poroda poput carskog reza, hitnih intervencija i sličnih situacija to često nije moguće u potpunosti ostvariti. A što se onda događa?

Što onda kad je taj čaroban sat prekinut?

Kod majki to može izazvati osjećaj razočaranja ili krivnje – jer tko želi propustiti taj prvi čarobni sat majčinstva? “Dojila sam bebu tek idući dan”, rekla je jedna mama u članku iz 2019. o zlatnom satu te je navela da se brine da su njezini kasniji problemi s dojenjem (dojila je svoje dijete četiri tjedna) bili povezani s propuštanjem tog sata.

Dakle, takva ideja o zlatnom satu postaje problem kad se majke koje propuste to “čarobno vrijeme” trude dojiti, utješiti dijete ili ostvariti vezu s njime pa se zapitaju jesu li ti propušteni trenuci glavni uzrok njihovih teškoća. Kad, umjesto da si daju vremena da sve te stvari ostvare svojim tempom, osjećaju pritisak i krivnju da je moglo biti bolje da su one osigurale uvjete za taj čaroban zlatni sat.

Nedvojbeno je da su ti prvi trenuci s novorođenčetom stvarno korisni i imaju brojne benefite.

No, trenutak kad kažemo da je taj sat neophodan za stvaranje povezanosti, buduće privrženosti ili uspješno ostvarivanje dojenja, tad smo na krivom putu.

Zato, kad idući put pošaljete novoj mami ili trudnoj prijateljici zanimljiv članak o benefitima golden houra, sjetite se da je još puno bitnije od toga pružiti podršku toj majci – validiranje njezinih iskustava i osjećaje, razgovor ili skuhani obrok uvijek su dobar odabir. Jer upravo majka koja je sretna, zbrinuta i zadovoljna će ostvariti kvalitetnu povezanost s bebom i zadovoljiti sve njezine potrebe, a ne samo ona koja je imala sreće s bebom provesti prvi sat.

* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.

Fotografije: Instagram (@sincerelyjules)

Znanstveni izvori:

Anderson GC, Moore E, Hepworth J, Bergman N. Early skin-to-skin contact for mothers and their healthy newborn infants (Cochrane Review). In: The Cochrane Library, Issue 2 2003. Oxford: Update Software.

Buckley, Sarah J. Hormonal Physiology of Childbearing: Evidence and Implications for Women, Babies, and Maternity Care. Washington, D.C.: Childbirth Connection Programs, National Partnership for Women & Families, January 2015.

Crenshaw, JT, (2014). Healthy Birth Practice #6: Keep Mother and Baby Together- It’s Best for Mother, Baby, and Breastfeeding, Journal of Perinatal Education, doi: 10.1891/1058-1243.23.4.211