Autor članka je primarijus dr. sc. Milivoj Jovančević, pedijatar u Poliklinici Salvea
Rođenje prvog djeteta roditeljima otvara sasvim nove, dosad neistražene teritorije i teme kojima se moraju posvetiti. A jedna od njih su i dječji kukovi. Kuk je jedan od najvećih zglobova u našem organizmu. Sastoji se od čašice na zdjeličnoj kosti i glave bedrene kosti. Pri porodu, glavica bedrene kosti duboko je smještena u čašici. Zglob kuka najbrže raste u prva tri mjeseca djetetova života. Upravo u tom razdoblju postoji veliki broj “nezrelih” kukova koji spontano i bez terapije “sazrijevaju”. Vrlo mali broj takvih kukova, međutim, prijeđe u patologiju (bolesno stanje koje zahtijeva liječenje). No, upravo je iz ovih razloga pregled kukova beba jedan od najvažnijih – i onaj koji morate napraviti pravovremeno.
Koji se poremećaji mogu pojaviti?
Razvojni poremećaj zgloba kuka je poremećaj normalnih anatomskih struktura u zglobu kuka s ili bez poremećaja stabilnosti. U praksi se susrećemo s već gore opisanom prolaznom novorođenačkom nestabilnosti kukova, nedovoljno razvijenom zglobnom čašicom (displazija), nepotpunim kontaktom između zglobne površine glave bedrene kosti i čašice (subluksacij) i potpunim gubitkom kontakta između zglobne površine glave bedrene kosti i čašice (luksacija –iščašenje). Izrazom “razvojni” misli se na promjenjivu narav poremećaja. Zbog toga stariji naziv prirođeno iščašenje kukova nije u potpunosti točan.
Neliječeni razvojni poremećaj zgloba kuka u odraslih dovodi do skraćenja noge, šepanja, bolova u kuku i invaliditeta. Skraćenje noge remeti statiku cijele kralješnice te se s vremenom javljaju bolovi u donjem dijelu leđa.
Točan uzrok razvojnog poremećaja kuka nije poznat, ali postoje određeni čimbenici rizika: prisustvo razvojnog poremećaja kuka u bližoj obitelji, položaj zatkom u maternici ili porod na zadak, nedonošenost, manjak plodove vode, blizanačka trudnoća i velika rodna masa. Prema dosadašnjim iskustvima i istraživanjima češći razvojni poremećaj kukova imaju djevojčice, lijevi kuk je češće zahvaćen od desnog i češći je kod djece rođene na zadak. Zato ženska djeca rođena na zadak čine visoku rizičnu skupinu.
Od postnatalnih vanjskih faktora treba spomenuti i način povijanja – u prošlosti su se kod nekih zajednica novorođena djeca povijala s ispruženim, međusobno povezanim nogama, rastegnutim u kuku (u Dalmatinskoj zagori i nekim sjeverno-američkim indijanskim plemena) i imali su veću incidenciju razvojnog poremećaja zgloba kuka.
Ograničena ili prekomjerena abdukcija kukova
Klinički pregled kukova se obavlja čim se dijete rodi ili unutar 24 sata po porodu. Znak ograničene abdukcije (tzv. čvrsti kukovi) može biti prisutan i neposredno po porodu. Aduktorna kontraktura u većine novorođenčadi se povlači primjenom vježbi i širokog povijanja. Dijete vježbamo dok leži na leđima, nogice su skvrčene u kuku i koljenu, obuhvatimo ih za koljena i potkoljenice, te raširimo svaku u svoju stranu. Pri tome nastojimo da koljena budu u razini kukova kad se rašire ustranu i da su koljena maksimalno pritisnuta prema podlozi. Takvi čvrsti kukovi jako rijetko prelaze u nestabilne kukove.
Prekomjerno odmicanje (abdukcija) u kuku može ukazivati na opću zglobnu labavost. Takve kukove se ne smije vježbati. Nerijetko se susrećemo s preskakanjem u zglobu kuka ili koljena prigodom vježbanja, što izaziva zabrinutost roditelja. U pravilu je riječ o škljocajućim fenomenima koji dolaze od mišića, ovojnica i sveza te nemaju nikakve veze s iščašenjem kuka.
Preporuka je širokog povijanja koje redovito preporučujemo roditeljima, no nema dogovora među stručnjacima. Sigurno može biti samo korisno djetetu, pogotovo kao metoda izbjegavanja povijanja djece sa skupljenim nogama (u nekim krajevima Hrvatske) što je izrazito nepovoljno za normalan razvoj dječjih kukova.
Pregled kukova i liječenje poremećaja
Ultrazvučni pregled kukova neškodljiva je, pouzdana i neinvazivna metoda u procjeni razvojnog poremećaja zgloba kuka. Preporučuje se u dobi između 4 i 8 tjedana. Otkrivanjem razvojnog poremećaja kuka u ovako ranoj dobi stvoreni su preduvjeti za učinkovito liječenje koje je, kada se poremećaj prepozna u kasnijoj dojenačkoj dobi, značajno manje uspješno, dugotrajnije i traumatično (gipsanje, operativni zahvati).
Bitno je naglasiti da u slučaju postojanja razvojnog poremećaja kuka široko povijanje neće dovesti do poboljšanja i ne smije se preporučiti kao metoda liječenja. Prije početka liječenja važno je jasno razlikovati “nezrele” kukove od razvojne patologije kuka. Liječenje razvojnog poremećaja kuka mora biti u domeni specijaliste ortopeda.
U dječjoj poliklinici Salvea rutinski se provodi klinički i ultrazvučni pregled. U slučajevima izraženijih poremećaja razvoja kuka u postupak liječenja i praćenja se uključuje dječji ortoped.
* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.
Fotografije: Salvea
