Autor članka je primarijus dr. sc. Milivoj Jovančević, pedijatar u Poliklinici Salvea. Njegovu kolumnu o važnosti pregleda kukova možete pročitati na ovom linku, a u njegovoj kolumni možete otkriti i njegove preporuke vezano uz cijepljenje.
Alergija je reakcija organizma na tvari iz okoliša koje su za većinu ljudi bezopasne. Riječ je o tvarima koje se nalaze u hrani, peludima, prašini (grinjama), insektima, plijesnima, kućnim ljubimcima, gljivicama i lijekovima. Neprimjereni odgovor na navedene alergene uzrokuje upalnu reakciju koju obilježava, otok, crvenilo, svrbež i pečenje za što je većinom odgovoran histamin – kemijski spoj koji se oslobađa uslijed vezivanja specifičnog antitijela (na određeni alergen) na mastocite (dio obrambenog sustava čovjeka).
Alergijska reakcija se može odvijati na sluznicama dišnih puteva, očiju, koži ili na sluznici probavnog sustava. Čini se, da u rijetkim slučajevima, može zahvatiti i sluznicu mokraćnog mjehura.
Ako je zahvaćena sluznica gornjih dišnih puteva tada se javlja otok sluznice u nosu, bistri iscjedak, svrbež, kihanje i kašalj. Ako je popratno zahvaćena sluznica očiju javlja se crvenilo spojnice oka, otok očnih kapaka i pojačano izlučivanje suza. Ako se alergijska reakcija događa u donjim dišnim putevima tada se javlja suhi gušeći kašalj, sipnja i osjećaj nedostatka zraka u naporu.
Kod zahvaćenosti sluznice probavnog sustava mogu se javiti grčevi u trbuhu, nagon na povraćanje, proljev, krv i/ili sluz u stolici. Izraženije i dugotrajnije alergijske reakcije mogu u djece uzrokovati slabljenje napretka na tjelesnoj masi. U rijetkim slučajevima se može dokazati alergija na sluznici mokraćnih puteva, tada se javlja učestali i izraženiji nagon na mokrenje.
Na koži se očituje kao urtikarija – crvenilo i otok kože s bjeličastim uzdignutim područjima. Kod izraženijih oblika javlja se otok pojedinih dijelova tijela (npr uške, kapka, usnica, lica ili jednog dijela ekstremiteta).
U najtežim oblicima, kada se oslobađaju ogromne količine histamina, javlja se anafilaksija koju obilježavaju otok lica, sluznice dišnih puteva, pad krvnog tlaka i životna ugroženost.
U svakodnevnoj praksi se susrećemo i s pojmom atopija – riječ je o genetskoj predispoziciji da se razvije alergijska reakcija.
Alergijske reakcije u dojenačkoj dobi
Kada je riječ o dojenčadi vrlo su rijetke alergije na sluznicama dišnih puteva, kao što je polenoza ili alergijska astma. Značajno su češće na sluznici probavnog sustava i koži. U praksi je najčešće riječ o preosjetljivosti na bjelančevine kravljeg mlijeka, jaja, kikirikija, glutena, orašastih plodova i soje. Dojenčad koja je isključivo na majčinom mlijeku može doći u kontakt s bjelančevinama kravljeg mlijeka ako ih majka konzumira. Treba znati da se nakon uvođenja dijete bez bjelančevina kravljeg mlijeka za majku one izlučuju majčinim mlijekom još naredna 2-3 tjedna.
Uvođenjem dohrane dijete dolazi u kontakt s potencijalnim alergenima u namirnicama koje unosi. Stoga se preporučuje da se početkom dohrane, namirnice koje imaju visoki alergeni potencijal daju jedna po jedna, u malim količinama, s nekoliko dana razmaka. Tako će se lakše razlučiti o kojoj namirnici je riječ. Dohranu se preporučuje uvoditi nakon navršenih šest mjeseci života.
Odgađanje uvođenja alergenih namirnica, primjerice tek nakon 9 ili 12 mjeseci života, suprotno očekivanjima, povećava rizik od nastanka alergije. Nešto veći oprez prigodom dohrane se preporučuje u djece čiji roditelji imaju neku od alergija. Danas je dosta prisutan i atopijski dermatitis (neurodermitis) koji sam po sebi nije uzrokovan alergijom, no često se u daljnjem tijeku razvija alergija na probavnom sustavu i potom na dišnom (tzv. atopijski marš). Čini se da je oštećena koža put kojim alergeni dospijevaju u organizam i izazivaju preosjetljivost.
Sličnim mehanizmom nastaje alergija na dišnim putevima. Čini se da ranim izlaganjem određenim, vrlo agresivnim virusima, dolazi do dugotrajnijeg/učestalijeg oštećenja sluznice i prodora alergena. Zbog nezrelosti imunosnog sustava u prvih par godina života infekcije ovim uzročnicima (Respiratorni sincicijski virus, Humani metapneumovirus, Rhino virusi) budu teže a oporavak sporiji. Dodatno, djeca čiji roditelji imaju sklonost alergijama, imaju češće posljedice u obliku alergijske i nealergijske astme.
* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.
Fotografije: Instagram
