Fast fashion je ustaljeni termin koji je svima dobro poznat, brzu modu ne treba objašnjavati, posvuda je oko nas i mi se ubrajamo u konzumente fast fashion brendova. No, ono što se u Hrvatskoj još nije ustalilo je slow fashion pokret. Pa što točno znači taj termin i zašto je bitno da je što više ljudi upoznato s njim, možete doznati u nastavku.
Sve više modnih brendova, osim dizajna, u fokus stavlja održivost, brigu za okoliš, proizvodnju koja je odrađena po najvišim tehnološkim, etičkim i ekološkim standardima, a u tu grupu se u Hrvatskoj ubraja Caspar Microfactory – pogon koji potiče slow fashion pokret i trudi se proizvoditi po ekološki prihvatljivim načelima proizvodnje.
Slow fashion nastao je kao odgovor na fast fashion, a zanos koji osjećamo zbog novih komada odjeće koji se gotovo svakodnevno pojavljuju u dućanima, ima i svoju cijenu, a ona se računa u šteti koju moda čini okolišu. Većina ljudi će odmahnuti rukom i reći da ne može to biti tako strašno kao što zvuči. No, postoje činjenice koje su neosporive i koje potvrđuju kako je slow fashion jedini smjer u kojem bismo se trebali kretati.
93 posto vodećih svjetskih brendova ne osigurava minimalnu plaću radnicima u proizvodnji u zemljama kao što su Kina, Bangladeš i Vijetnam. Uz to, modna industrija je drugi najveći zagađivač okoliša, odmah nakon naftne industrije. Kako bi izbacila te enormne količine odjeće na tržište, modna industrija mora smanjiti troškove proizvodnje. Osim što to čini s plaćama zaposlenika, štedi i na održivosti. Upotreba teških kemikalija, izbacivanje otpada u rijeke, mora i oceane te upotreba nerazgradivih materijala samo su neki od uzroka. Svega 1 posto odbačene odjeće se reciklira. To znači da se roba u vrijednosti od oko 500 milijardi dolara baca svake godine. Tekstilni sektor zaslužan je za 10 do 20 posto svjetske upotrebe pesticida. Ti pesticidi, osim što su štetni na samim materijalima, ulaze u zemlju te onečišćuju i nju i podzemne vode. Jedna petina svjetskog zagađenja vode dolazi od deterdženata, boja i otopina koje se koriste kod proizvodnje odjeće. Sve ove činjenice daju do znanja da je vrijeme za promjene i da je samo pitanje trenutka kada će nam priroda reći – dosta!
Slow fashion je stisnuo kočnice prekomjernoj proizvodnji, kompliciranim lancima opskrbe i prekomjernoj kupovini artikala koji se nose maksimalno dvaput prije negoli se odbace. Kad je slow fashion u pitanju, kvaliteta je ispred kvantitete, a zagovornici spore mode izdvojit će veću količinu novaca za komad koji ispunjava takve kriterije. To su dugovječni komadi koje izrađuju radnici prema kojima se postupa na korektan način, tijekom čije se proizvodnje poštuju životinje (dakle, ne koristi se krzno ili koža) te se proizvode s očuvanjem planeta na umu, korištenjem održivih materijala.
Promjena kreće od pojedinca, a iako vam se čini da svojim ponašanjem ne možete značajno doprinijeti ovim promjenama, u krivu ste. Ako u svojem životu konzumirate slow fashion, znači da ćete birati komade koji su provjereno kvalitetni i traju godinama. Primjerice, umjesto da kupite pet komada pamučnih majica koje će se stisnuti i izblijediti nakon prvog pranja, kupit ćete jednu koju ćete nositi pet godina. Ta jedna majica bit će napravljena od organskog pamuka, u čijoj proizvodnji nisu korišteni pesticidi, a radnici su pošteno plaćeni bilo da su brali taj pamuk ili šivali materijal. Boje korištene za divnu crvenu boju majice nisu bačene u obližnju rijeku. U jednom trenutku, kad majica više stvarno neće biti prikladna za nošenje, mirne ćete je savjesti odložiti u spremnik za recikliranje. Razmislite samo koliko ste i kome pridonijeli takvim postupanjem? Od radnika u polju do onih u tvornici, onih čiji će izvor pitke vode biti zagađen pesticidima ili deterdžentima, do onih na čijem bi se dvorištu mogla naći vaša majica zbog nepropisnog odlaganja…
Iako slow fashion pokret u Hrvatskoj još nije zaživio u mjeri u kojoj bi trebao Microfactory Caspar može biti pravi uzor svima – poduzeće je to koje je sposobno za kompletnu proizvodnju manjih serija proizvoda, što znači da se kod njih ne moraju naručiti ogromne količine proizvoda. Osim toga, u njihovoj se tvornici mogu finalizirati svi proizvodni procesi od razvoja, krojenja, printa, šivanja pa sve do otpreme gotovog komada odjeće kupcu. Time daju podršku lokalnoj zajednici, obraćaju pažnju na ekološku održivost te potiču na individualizaciju i personalizaciju proizvoda.
Uz to što hiperprodukcija kao pojam kod njih ne postoji, što surađuju s renomiranim modnim dizajnerima, ali i manjim brendovima koji ne mogu prodati ogromne količine komada, koriste biorazgradive boje za materijale te u procesu digitalnog tiska na tekstil ne koriste tekuću vodu. Isto tako, kroz želju da smanje otpad, odlučili su pojedincima ponuditi priliku da budu jedinstveni. To znači da oni ne kupuju sve ono što kupuju drugi, već osmišljavaju svoj personalizirani dizajn kojeg potom stavljaju na materijal ili na gotov proizvod, što ujedno znači i da nema masovne proizvodnje, već striktno one po narudžbi.
Upravo je ovakvim postupanjem Grafko Caspar predvodnik slow fashiona na našim prostorima i promiče vrijednosti i pozitivne učinke ovog modela poslovanja. Ekološki prihvatljivo, organsko, zeleno, etički, održivo, društveno osviješteno, tehnologija minimalnih otpadaka su samo neke od fraza usko povezanih s ovim “sporim” pokretom. Kvalitetna, fleksibilnija, održiva i društveno osviještena proizvodnja budućnost je mode u koju se možete uključiti već danas te uz to proizvoditi ili nositi jedinstvene modele koje neće vidjeti na drugima ili koji mogu biti personalizirani. Odličan komad koji nije nanio štete planeti i nema ga nitko u gradu? To se za nas zove win-win situacija! Živio slow fashion!
