Revisiting Richter stiže u Zagreb: Razgovarali smo s timom iza jednog od najzanimljivijih domaćih dizajnerskih projekata

Projekt koji potpisuje Prostoria nastao je u suradnji studija Numen/ForUse, Neisako i Grupa okupljenih unutar platforme Richter+, a obuhvaća pet kolekcija razvijenih iz Richterove arhivske građe. Umjesto klasične reedicije, riječ je o kompleksnom procesu reinterpretacije i prilagodbe njegovih ideja suvremenom životu, tehnologiji i proizvodnji – uz zadržavanje geometrijske preciznosti i eksperimentalnog duha koji su obilježili Richterov opus.

 

Nakon međunarodne premijere na Salone del Mobile u Milanu, projekt se ovog tjedna vraća u Zagreb kroz izložbu “Iznova Richter” u Oris Kući arhitekture. Na izložbi, otvorenoj od 9. do 16. svibnja, domaća publika će po prvi put imati priliku detaljnije uroniti u ovu priču o modernizmu, dizajnu i kulturnoj baštini. Tim smo povodom razgovarali s vlasnikom Prostorije Tomislavom Knezovićem, dizajnerom kolektiva Numen/For Use Nikolom Radeljkovićem, dizajnerom Neisako Studija Nevenom Kovačićem i dizajnerom Grupe Filipom Despotom o Richterovu radu u današnjem kontekstu, okupljanju platforme Richter+, izazovima rekonstrukcije komada koji nikada nisu bili namijenjeni serijskoj proizvodnji i planovima za budućnost projekta. U nastavku donosimo cijeli razgovor.

MagMe: Richterove ideje često su bile ispred vremena u kojem su nastajale. Mislite li da ih današnji društveni i dizajnerski kontekst napokon omogućuje sagledati u punom značaju i aktualnosti?

Nikola Radeljković (Numen/ForUse): Mislim da danas konačno postoji kontekst u kojem Richterove ideje možemo razumjeti u njihovoj punoj aktualnosti. On nije promišljao dizajn kao stil, nego kao alat za oblikovanje racionalnijeg, otvorenijeg i humanijeg društva. Njegov koncept sinturbanizma, primjerice, danas djeluje gotovo proročanski – govori o novim ekološkim formama, oslobađanju vremena pojedinca, eliminaciji zagušenja i inteligentnijim sustavima života u gradu.

Zanimljivo je koliko njegovo razmišljanje rezonira i s današnjim trenutkom obilježenim umjetnom inteligencijom i automatizacijom. Richter je vjerovao u racionalne i sistemske modele, ali je inzistirao da oni ostanu u službi čovjeka. Upravo zato njegove ideje danas više ne djeluju kao utopija, nego kao vrlo relevantan okvir za promišljanje sadašnjosti.

MagMe: Richter je namještaj promatrao kao integralni dio prostora i arhitekture, a ne kao izdvojeni objekt. Koliko je takav način razmišljanja blizak suvremenom dizajnu i životnim prostorima danas?

Neven Kovačić (Neisako): To je zapravo vrlo suvremen način razmišljanja. Richter je vjerovao u sintezu svih umjetnosti – produkt dizajna, arhitekture, urbanizma i vizualne umjetnosti. Namještaj nikada nije promatrao kao izolirani predmet, nego kao dio šireg sustava prostora i života.

Danas ponovno vidimo povratak toj ideji cjelovitog promišljanja prostora. Ljudi više ne žele interijere sastavljene od nepovezanih objekata, nego prostore koji imaju logiku, atmosferu i identitet. U tom smislu Richter je bio daleko ispred svog vremena. Njegov interes nije bio samo oblik stolice, nego način na koji dizajn može utjecati na kvalitetu života i odnose među ljudima.

MagMe: Većina komada desetljećima je postojala samo kao skica, arhivska fotografija ili prototip izrađen za specifičan prostor. Koliko je bilo izazovno pretvoriti takve fragmente u funkcionalne proizvode spremne za suvremenu proizvodnju?

Tomislav Knezović (Prostoria): To je bio izuzetno složen proces. Richterov produkt dizajn nikada nije bio razvijan za serijsku proizvodnju, za razliku od nekih drugih autora hrvatskog modernizma poput Bernarda Bernardija. Ti komadi uglavnom su postojali kao unikatni elementi za specifične interijere ili paviljone, a mnogi su ostali samo na razini fotografija ili arhivskih tragova.

U nekim slučajevima imali smo originalne komade, ali kod drugih smo doslovno rekonstruirali proizvod iz jedne fotografije. To je bio gotovo forenzički posao – analizirali smo proporcije, perspektivu i konstrukciju kako bismo uopće mogli razviti funkcionalan objekt.
Nakon toga slijedio je drugi dio procesa: kako taj proizvod prevesti u 2026. godinu. Trebalo ga je prilagoditi ergonomskim standardima, sigurnosnim kriterijima i suvremenoj proizvodnji, optimizirati konstrukciju i razviti logiku cijele kolekcije kako bi dugoročno mogla živjeti na tržištu. Primjerice, ako postoji stolica, logično je razviti i pripadajući stol ili dodatne elemente koji kolekciju čine održivom i funkcionalnom danas.

MagMe: Kolekcija je podijeljena u pet linija, VR51, VR52, VR53, VR58 i VR61. Po čemu se te cjeline međusobno razlikuju i postoje li komadi koje biste posebno izdvojili kao ključne za razumijevanje Richterova pristupa dizajnu?

Filip Despot (Grupa): Svaka kolekcija proizlazi iz drugog Richterovog projekta i različitog trenutka njegova rada, pa imaju vrlo različite karaktere. Neke su izrazito arhitektonske i racionalne, dok su druge gotovo skulpturalne. VR58 i VR61 možda najjasnije pokazuju njegovu hrabrost i eksperimentalni duh – to su komadi snažnog identiteta koji djeluju gotovo kao prostorne skulpture. S druge strane, pojedine kolekcije više otkrivaju njegovu fascinaciju konstrukcijom, modularnošću i odnosom punog i praznog.

Važno je razumjeti da Richter nikada nije dizajnirao namještaj samo kao funkcionalni predmet. Svaki komad bio je dio šire ideje o prostoru, arhitekturi i društvu. Upravo zato te kolekcije danas možemo promatrati kao tragove jedne budućnosti koju je Richter zamišljao, ali koja se u njegovo vrijeme nikada nije u potpunosti realizirala.

MagMe: Projekt je razvijen kroz platformu Richter+, koja okuplja studije Numen/ForUse, Neisako i Grupu uz Prostorijin interni tim. Kako je nastala ta suradnja i kako je izgledao zajednički rad na reinterpretaciji Richterova nasljeđa?

Nikola Radeljković (Numen/ForUse): Kada je Tomislav Knezović predložio projekt, svi smo bez zadrške ušli u njega. Posebno je zanimljivo da su tri studija – Numen/ForUse, Neisako i Grupa – radila potpuno zajednički na svim proizvodima, što je vrlo rijedak slučaj u svijetu.

Richter+ nije zamišljen kao klasični reeditions projekt, nego kao platforma za nastavak Richterova načina razmišljanja. Prostoria je tu imala ključnu ulogu jer kao kompanija posjeduje znanje razvoja, proizvodnje i međunarodne distribucije – na neki način djeluje kao ambasador naše kulture prema van.

MagMe: Projekt je premijerno predstavljen na Salone del Mobile u Milanu. Kakve su bile prve reakcije međunarodne publike na kolekciju i Richterovu baštinu?

Tomislav Knezović (Prostoria): Prostoria je izlagala u sklopu dizajnerskog paviljona na Salone del Mobile, gdje se predstavljaju vodeći svjetski premium brendovi. Reakcije na kolekciju i samu izložbu bile su izuzetno pozitivne. Posjetitelji – među kojima su bili arhitekti, dizajneri, predstavnici drugih brendova namještaja i međunarodni mediji – prepoznali su vrijednost projekta i Richterova rada. Riječ je o publici koja dobro poznaje povijest dizajna i vrlo jasno razlikuje autentične i relevantne priče.

Posebno emotivan trenutak bio je susret sa starijim arhitektom iz Napulja koji je poznavao Richterov rad i koji je u prošlosti vidio original stolice VR51. Bio je duboko dirnut činjenicom da se Richterove ideje danas ponovno razvijaju i vraćaju u život.

MagMe: Nakon Milana, projekt sada dolazi i pred zagrebačku publiku kroz izložbu “Iznova Richter”. Po čemu se zagrebačko predstavljanje razlikuje od milanskog i jeste li ovom izložbom željeli naglasiti neki intimniji ili lokalniji kontekst?

Tomislav Knezović (Prostoria): Da, Zagreb ima potpuno drugačiji emocionalni kontekst, ali je prostor izlaganja znatno manji pa smo tome prilagodili likovni postav. Izložbom “Iznova Richter” želimo naglasiti kontinuitet hrvatske modernističke kulture i pokazati da ovo nije samo priča o namještaju, nego o vraćanju jedne važne ideje u naš suvremeni život, živu ideju koju nastavljamo razvijati.

MagMe: Što sve slijedi za “Revisiting Richter” i kada će prvi komadi iz kolekcije biti dostupni publici i tržištu?

Tomislav Knezović (Prostoria): Ovo nije zamišljeno kao jednokratna kolekcija, nego kao dugoročna kulturna platforma. Slijede nova međunarodna predstavljanja, izložbe, publikacije, film – ali i daljnji razvoj proizvoda i novih tipologija unutar kolekcije.
Već sada se proizvodi mogu naručiti, a isporuka kreće od devetog mjeseca.

* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.

Fotografije: Tošo Dabac, Goran Jonke, Vanja Solin, Marija Gašparović, PR
Arhivske fotografije: MSU