Razbijanje mitova: Ovo su sve istine i zablude o raku dojke koje svaka žena treba znati
Pregled dojki ultrazvukom jedan je od najvažnijih pregleda u godini koje svaka žena može napraviti za sebe. Riječ je o nečemu što bi vam trebalo biti na to-do listi svake godine, što je bezbolno i kratko, a može spasiti život.
Pregled dojki ultrazvukom kod stručnjaka sigurna je i neinvazivna pretraga koja ne zrači, a preventivno se treba napraviti jednom godišnje počevši od 25. do 30. godine. Ima ulogu ranog otkrivanja raka dojki, na što se posebno ukazuje tijekom listopada – Mjeseca borbe protiv raka dojka, a radi se neovisno o samopregledima dojke koji se preporučuju redovito obavljati jednom mjesečno. Po potrebi, za određene skupine žena koje imaju povećani rizik od obolijevanja, poput onih koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu, preporučuje se i ranije odlaziti na pregled dojki kod stručnjaka, što će liječnik specijalist savjetovati vezano uz individualan slučaj.
“Pregledi dojke su esencijalni, a listopad, kao Mjesec borbe protiv raka dojke je apsolutno razdoblje u kojem naglašavamo da su redoviti pregledi kod stručnjaka jako bitni. Bitan je i samopregled dojki, ali između redovitog pregleda stručnjaka – to je nešto što niti jedna žena ne bi trebala preskakati”, prim. mr. sc. Ljerka Eljuga, specijalistica onkologije i radioterapije, iz poliklinike Affidea Eljuga.

Prim.mr.sc. Ljerka Eljuga, dr.med, poliklinika Affidea Eljuga
Iako se rak dojke ne može spriječiti, redoviti godišnji pregled ultrazvukom, kao i samopregledi, mogu utjecati na to da se bolest otkrije u ranoj fazi te tako uspješno liječi. Iznimno je bitno za svaku ženu informirati se o ovom pregledu, a mi smo odlučili s liječnicom poliklinike Affidea Eljuga provjeriti koje su informacije dostupne online točne, a koje su samo mit. U nastavku otkrijte što nam je ova stručnjakinja otkrila.
Mit: Samo žene u čijoj obitelji bilo raka dojke su u opasnosti.
Ljerka Eljuga: To je apsolutna neistina. Tek oko 10 posto žena koje imaju obiteljsku povijest bolesti zaista i oboli, dok čak 90 posto slučajeva čine karcinomi koji nisu genetski nasljedni. Dakle, i žene bez obiteljske predispozicije trebaju redovito obavljati preglede.
Mit: Antiperspiranti mogu izazvati rak dojke
ME: Ni govora! To je mit koji se godinama provlačio kroz medije, ali znanstveni dokazi ne potvrđuju nikakvu povezanost. Da je to istina, gotovo bi svi oboljeli od raka dojke, a to, naravno, nije slučaj.

Mit: Rak dojke se uvijek javlja u obliku kvržice.
ME: I to je netočno. Samo se manji broj karcinoma može napipati kao kvržica, dok velik dio njih ostaje skriven — čak i uz suvremene dijagnostičke metode teško ih je otkriti. Zato su preventivni pregledi iznimno važni.
Mit: Nošenje grudnjaka sa žicom povećava rizik od obolijevanja.
ME: Grudnjak sam po sebi ne uzrokuje rak dojke, no može biti neugodan ako je preuzak ili nepravilno odabran. U tom slučaju može stvarati pritisak i blagu neugodu, što može ometati normalnu cirkulaciju limfe i krvi u području prsnog koša, ali to ni na koji način nije povezano s nastankom karcinoma dojke.
Mit: Obolijevaju samo starije žene.
ME: Nije istina. Istina je da se najveći broj slučajeva javlja između 50. i 70. godine života, no bolest ne bira — nažalost, pogađa i žene u dvadesetima i tridesetima, ali i one starije od 80 godina.

Mit: Ako se rano uhvati, rak dojke se neće vratiti.
ME: Voljela bih da je tako, ali nažalost – ne možemo biti 100 posto sigurni. Rano otkrivanje značajno povećava šanse za izlječenje, no i tada postoji mogućnost povrata bolesti. Što je tumor manji i manje agresivan, to su i šanse za povrat niže, ali redovite kontrole su i dalje nužne.
Mit: Nakon mastektomije se ne može dobiti rak dojke.
ME: Iako je mogućnost vrlo mala, ona postoji. Uvijek ostane mali broj stanica mliječne žlijezde, a ako je tumor bio izrazito agresivan, može se ponovno pojaviti i u tom području. Zato i nakon mastektomije treba nastaviti s redovitim kontrolama.
Mit: Silikonski umeci povećavaju rizik od obolijevanja.
ME: To je izuzetno rijetka pojava. Bilo da su ugrađeni iz estetskih razloga ili nakon operacije dojke, silikonski umeci ne predstavljaju značajan rizik. Učestalost takvih slučajeva je toliko niska da se može smatrati zanemarivom.

Mit: Žene s manjim grudima imaju manje šanse obolijevanja od raka dojke.
ME: Rizik nema nikakve veze s veličinom dojki, već s količinom žljezdanog tkiva. Ponekad je kod većih dojki teže uočiti promjene, čak i uz suvremene dijagnostičke metode, ali veličina sama po sebi ne igra nikakvu ulogu u razvoju bolesti.
Mit: Umjetnom oplodnjom povećava se rizik za razvoj raka dojke.
ME: Može se dogoditi, pogotovo ako postoje nekakvi drugi faktori, ako postoje oboljenja u obitelji, ako je osoba bila podvrgnuta visokim hormonskim preparatima više puta, ali i te žene, kao i sve druge, se moraju kontrolirati. Potrebno je, što sam ja davno bila naglasila i se neke žene toga pridržavaju, da prije nego što se krene u postupak umjetne oplodnje dođe na pregled, jer smo imali slučajeve u kojima smo pronašli rak dojke prije samog postupka umjetne oplodnje.
Dijagnostika bolesti dojke jedna je od temeljnih djelatnosti poliklinike Affidea Eljuga u kojoj vas očekuju stručnjaci koji će vam pomoći da se osjećate ugodno dok radite nešto dobro za sebe i svoje zdravlje. Ako se još niste naručile na svoj redoviti pregled dojke, neka vam ovaj članak bude motivacija na to. Ne zaboravite na samopreglede dojki, ali na svoju to-do listu obavezno uvrstite i pregled kod stručnjaka!
* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.
Fotografije: PR, Unsplash
