Već neko vrijeme slušamo kako je globalna pandemija utjecala na naše mentalno zdravlje te da je kriza mentalnog zdravlja na pomolu. Osim terapije, medicine, rada na sebi i razvoja, možemo si pomoći i hranom koju unosimo u organizam.

Iako sama hrana ne može zamijeniti potrebu za određenim lijekovima, nutricionisti se slažu da odabir pravih namirnica može pomoći sa smanjenjem anksioznosti, depresije, pa čak i posttraumatskog stresa.

“Tijekom globalne pandemije, prolazimo kroz sve te poremećaje, posebno anksioznost, depresiju i stres. Stoga hrana postaje jedan od mehanizama koji nam pomaže da se bolje osjećamo, s obzirom na to da svi moramo jesti.” – Uma Naidoo, nutricionist i psiholog

Povezanost želuca i emocija je velika, u trbuhu osjećamo i leptiriće i stezanje, stoga su mozak i želudac, ali i crijeva, povezani psihički, ali i biokemijski.

Najduži moždani živac u našem tijelu – vagus nerve, kako Naidoo objašnjava je centralni dio našeg živčanog sustava koji kontrolira raspoloženje, imunološke odgovore, probavu i ostale funkcije. Putem tog živca, stres utječe na naše fizičke reakcije. U stresnim situacijama upravo zato češće moramo posjetiti wc, osjetimo kako nam trbuh gori ili “kruli”.

Posjet nutricionistu može biti najbolji početak zdrave prehrane koja pomaže mentalnom zdravlju, a Naidoo navodi kako postoje tri kategorije namirnica koje svi trebamo kako bi smanjili stres i anksioznost.

  1. PROBIOTICI I PREBIOTICI

Probiotici pomažu crijevima održati ravnotežu, a prebiotici su hrana za probiotike. Jogurti su najbolji izvori probiotika, kao i sirevi poput cheddara, mozzarelle ili goude. Prebiotika najviše ima u cikoriji, gorkoj crvenoj salati. Gotovo 80 posto njezinog sadržaja je prebiotik, ali s obzirom na to da je specifičnog okusa možete je bez problema kombinirati s drugim zeleno lisnim salatama kako biste uživali u obroku. Odlični prebiotici su i češnjak, poriluk, šparoge, listovi maslačka i pšenične mekinje.

  1. VOĆE I POVRĆE

Ova skupina sadrži vrijedne prebiotike, vitamine, minerale i antioksidanse. Magnezij koji se nalazi u avokadu, orasima i lososu, uz vitamin C iz brokule ili naranča, mogu pomoći u smanjenju anksioznosti. Tome pridonose i vlakna koja su sadržana u voću i povrću, a preporučuje se do dvije čašice voća i tri čašice povrća za dnevni unos.

  1. ZAČINI

Začini ne sadrže kalorije i puni su okusa, a jedan od najboljih začina je svakako crni papar. Crni papar ima protuupalno djelovanje i služi kao antioksidans. Žličica kurkume s malo crnog papra može biti dodatak za shake ili juhu, a ta kombinacija targetira anksioznost, depresiju i mnoga ostala stanja. Dobri antioksidansi među začinima su još i origano, curry, chilli u prahu i sjemenke kumina.

Uz sve navedeno, postoje i namirnice koje je dobro izbjegavati jer aktiviraju loše bakterije u crijevima. Pržena i obrađena hrana, masnoće, nitrati i jako zasoljena hrana, prerađeni šećeri mogu pogoršati depresiju i pojačati stres.

Previše kofeina i alkohola također može pogoršati situaciju, no male doze mogu imati dobar učinak. Do 400 mg kave na dan ne bi trebalo imati utjecaja na mentalno zdravlje pojedinca. Ljudi različito reagiraju na alkohol, ali nekoliko čašica dnevno ne smatraju se opasnima.

Kako biste promijenili svoju prehranu, najbolje je početi manjim koracima. Postepeno izbacivanje loših namirnica i češća konzumacija poželjnih će polako pomoći u jačanju uma. A većinu ovih namirnica možete konzumirati i u pokretu, noseći je sa sobom!

Promjena se može osjetiti i već kroz nekoliko dana, kroz lakše dizanje ujutro ili više energije kroz dan. Ne kaže se uzalud da smo ono što unosimo u sebe, vrijeme je da počnemo obraćati pozornost na to i biramo samo najbolje!

Fotografije: Pinterest