MagMe Classics: Roger Vivier

Čuveni francuski dizajner pristupao je cipelama kao malim umjetničkim djelima, osmišljavajući modele bogatih tekstura i skulpturalnih formi, s mnoštvom dekorativnih detalja. Uz raskošnu estetiku, njegovo je nasljeđe obilježila vječna inovacija – dovoljno je reći da je upravo Vivier zaslužan za prvu stiletto potpeticu u povijesti. Nerijetko se govorilo kako je ispred svog vremena, na što je u šali odgovarao kako “svi drugi kasne”. Upravo zato ne čudi što mnogi od najutjecajnijih dizajnera cipela današnjice, uključujući Christiana Louboutina, kao svoju inspiraciju navode upravo Vivierov rad.

Vivier, rođen 1907. godine, prvo je iskustvo u svijetu obuće stekao već kao trinaestogodišnjak, radeći u tvornici cipela. Studirao je kiparstvo u Pariškoj školi lijepih umjetnosti, no odustao je nakon svega dvije godine kako bi postao postolarski naučnik. Ipak, to je iskustvo snažno oblikovalo njegov pristup dizajnu, baš kao i ljubav prema glazbi i kazalištu. Neko je vrijeme radio kao scenograf te je upravo iza kulisa predstava upoznao svoje prve slavne klijentice, plesačicu Josephine Baker i glumicu Mistinguett.

Na krilima uspjeha svojih prvih modela cipela Vivier je 1937. otvorio butik u pariškoj ulici Rue Royale. Po završetku Drugog svjetskog rata njegov se put do slave nastavlja te pedesetih bilježi neke od najvećih uspjeha u svojoj karijeri. Dizajnirao je cipele koje je kraljica Elizabeta II. nosila na svojoj krunidbi 1953., a iste je godine svojim inovativnim idejama privukao pažnju velikog Christiana Diora.

Naime, Dior je shvatio kako svoju kultnu “New Look” siluetu naglašenog struka treba dodatno osnažiti uz obuću koja vizualno izdužuje nogu i pruža potporu figuri. Vivier, imenovan voditeljem Diorova odjela obuće, tako kreira svoj najrevolucionarniji model, cipelu Aiguille (Igla).

Riječ je o prvoj cipeli sa stiletto potpeticom, koja je zahvaljujući svojoj čeličnoj konstrukciji pružala stopalu dotad neviđeni nagib.

Ranije potpetice nisu prelazile visinu od šest centimetara zbog opasnosti od prelamanja, a Vivier ih je ovim tehnološkim iskorakom podigao na visinu od osam centimetara, zauvijek upisavši svoje ime u povijest mode. Do kraja desetljeća osvojio je javnost s još dva ikonična modela – Boulleom, čiju potpeticu krasi mala kugla, te Chocom, prepoznatljivom po zakrivljenoj silueti.

Istovremeno se širi i popis dizajnerovih slavnih klijenata. Nakon Marlene Dietrich, za koju je kreirao spomenuti model Boulle, Vivier je oko sebe okupio najveće zvijezde šezdesetih godina. U ovom je periodu predstavio dva modela koji se danas smatraju zaštitnim znakovima njegova brenda – štikle Virgule iz 1963., s potpeticom nalik zarezu, te Belle Vivier iz 1965., prepoznatljive po ukrasnoj predimenzioniranoj kopči. Model je nadahnut muškom obućom iz 18. stoljeća, a osmišljen je za Mondrian kolekciju Yvesa Saint Laurenta. Ove je cipele zatim proslavila Catherine Deneuve, koja ih je nosila u kultnom filmu “Belle de Jour” iz 1967. godine. U ovoj se eri posebno istaknuo i svojim čizmama visokih sara, čije su inačice nosili članovi grupe Beatles, ali i Brigitte Bardot.

Vivierov utjecaj nastavio se i u nadolazećim godinama. Pierre Balmain, Emanuel Ungaro, Nina Ricci, Madame Grès i Guy Laroche samo su neka od značajnih imena s kojima je redovito surađivao tijekom 1960-ih i 1970-ih, a njegov je dizajn besprijekorno utjelovljivao mladenački duh ove ere.

Također, na vrijeme je prepoznao potencijal ready-to-weara, koji u to doba počinje dominirati nad coutureom, fokusirajući se na izradu konfekcijske obuće i proširujući ponudu modelima za muškarce.

Kasnije se povukao na svoje imanje u francuskom Périgordu, gdje se posvetio svojoj drugoj ljubavi, kiparstvu. Godine 1988. Vivierov je opus predstavljen na velikoj retrospektivi u pariškom Musée de la Mode et du Textile, čime je dobio i službeno priznanje za svoj doprinos modi tijekom više od šest desetljeća stvaralaštva. Novi interes za njegov rad potaknuo ga je da nastavi skicirati cipele i reinterpretira svoj arhiv te je ostao angažiran u dizajnu sve do svoje smrti 1998. godine.

Nasljeđe velikog Rogera Viviera živi i danas kroz istoimeni brend oživljen 2002. godine. Kreativnim direktorom tada je imenovan Bruno Frisoni, a pod njegovim vodstvom brend je učvrstio svoju poziciju u svijetu luksuznih modnih dodataka. Štoviše, 2007. godine ispisao je povijest postavši prva kuća specijalizirana za modne dodatke koja je tijekom Pariškog tjedna visoke mode predstavila vlastitu couture kolekciju cipela i torbi.

Duh kuće nastavio se razvijati i kroz nove it modele. Među njima se posebno ističu modeli iz linije Flower Strass, predstavljen 2016. godine, čije su kopče od kristala u formi stiliziranog cvijeta postale simbol novog poglavlja brenda. Dvije godine kasnije kreativno vodstvo preuzeo je Gherardo Felloni, koji i danas reinterpretira Vivierove arhivske kodove za novu generaciju kupaca. Jedan od njegovih najprepoznatljivijih modela je La Rose Vivier, ukrašen trodimenzionalnom cvjetnom aplikacijom – stil koji je nadahnuo istaknuti trend za ovu sezonu.

Njegov mandat obilježilo je i otvaranje Maisona Viviera 2025. godine, prvog namjenskog sjedišta i arhiva kuće u Parizu. Ova institucija tako svjedoči o trajnoj relevantnosti rada Rogera Viviera, čije ime i danas ostaje referentna točka svima onima koji smatraju kako cipela može biti oblikovana jednako promišljeno kao i couture kreacija.

* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.

Fotografije: rogervivier.com