Zašto je popodnevni nap dobar za zdravlje?

Volite li spavati popodne? Osjećate li ikad grižnju savjesti zbog afternoon napa? Ne biste trebali jer istraživanja kažu da činite nešto dobro za svoje zdravlje. Naime, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je, prije 2020. godine koja je svima prouzrokovala ogromnu količinu stresa i umora, definirala pojavu zvanu burnout kao “kroničan stres koji s kojim se nije pravilno nosilo”, a posljedice burnouta su prošle godine doživjeli i oni koji ranije nisu patili od toga. Rezultat je konstatan umor i bezvoljnost koji osjećamo, a prema istraživanja pomoći nam može – popodnevni san.

Upravo je, dakle, nap zdrava aktivnost koju biste trebali uvrstiti u “novo normalno” život jer, čak i da to ne primijećujete, sigurno patite od nekih poremećaja spavanja ili osjećaja umora i anksioznosti. Navodno popodnevni san može u tome pomoći i produžiti životni vijek. Stoga bismo kao prirotete za opravak od pandemije, za kojeg se nadamo da uskoro slijedi, trebali odrediti odmor te popodnevni san, kako bi se naš organizam u potpunosti oporavio.

Nova situacija u kojoj smo se našli te lockdown definitivno nisu pomogli u tome da dobro spavamo, a osim globalne situacije, izmorila nas je i onda kod kuće – naš dom je odjednom, od oaze mira i opuštanja, postao škola, soba za sastanke, ured i slično. No, isto tako, situacija nas je natjerala da razmislimo dobro o životnim navikama te shvatimo da konstantno jurcanje i život na rubu živčanog sloma ne vode nikuda i da umor nije dokaz uspjeha te smo se, napokon, počeli baviti s tehnikama otklanjanja stresa.

Neki su zaključili da im u tome pomaže vježbanje, drugi su išle u dugačke šetnje, treći meditirali, a ono što bismo svi trebali usvojiti je ipak nešto sasvim jednostavno i neočekivano – afternoon nap. Naime, znanstvene studije pokazale su da spavanje tijekom dana, čak i samo nakratko, potiče produktivnost i restarta organizam, a ujedno ima i pozitivan utjecaj na mentalno i fizičko zdravlje. No, uz popodnevni san, javlja se često i osjećaj grižnje savjesti odnosno sleep machismo koji promiče ideju da je spavanje dokaz slabosti te tako sprječava brojne da usvoje ovu naviku.

Sasvim je normalno da se, u situaciji u kojoj se čitav svijet nalazi, osjećamo umorno i to nije nešto čega bi se trebali sramiti. Možda se 2019. godine umor smatrao stvari prestiža jer to je značilo da imamo puno posla, da pozvani smo na sva bitna događanja u gradu te imamo bogat socijalni život, ali novu vrstu umora, onog psihičkog, upoznali smo upravo prošle godine. Podaci WHO-a govore da je porast za uslugama koje se bave mentalnim zdravljem u posljednjih godinu dana porastao za čak 60 posto zbog brojnih trigera s kojima su se mnogi suočili kao što su gubitak voljenih, život u izolaciji i nestabilnost prihoda. I baš je zbog takvih izazova, koji su postali svakodnevni, san ključan, kako od općeg umora ne biste doživjeli burnout.

Istraživanje provedeno prije gotovo 20 godine na Harvardu naslova “The Restorative Effect of Naps on Perceptual Deterioration”, kojeg su napisali Sara Mednick i Ken Nakayama otkrilo je kako bi baš nap lijek za kroničakn stres. Odmor, pa čak i vremenski kratak, može pomoći mozgu da se osvježi te da funkcionira puno produktivnije. Stoga, vrijeme je da afternoon nap prestanemo smatrati znakom lijenosti i počnemo na to gledati kao mehanizam koji će nam pomoći da bolje radimo i da smo zadovoljniji.

Kultura sleep maschisma, nastala prema terminu kojeg je skovao profesor s Harvarda, Charles Czeisler, koja promiče pogrešnu percepciju da je odmor gubitak vremena, uspoređujući žrtvovanje vremena za odmor posvećenosti, pa čak i genijalnosti, bila je do prošle godine iznimno proširena i zasigurno su se mnogi pronašli u ovoj definiciji. No, vremena su se promijenila, kao i naši prioriteti i nikad više u fokusu nisu bili zdravlje, fizičko i mentalno, te wellbeing.

Promjena lifestylea i dalje je nužna mnogima koji srljaju prema burnoutu, a minorna stvar, poput popodnevnog sna, pogotovo onima koji rade od doma, može znatno odgoditi ili, pak, spriječiti da do toga dođe. Naime, u zemljama u kojima je pristuna kultura napa, produktivnost, životni vijek i kvaliteta života su bolji. U Japanu, pak, postoji termin inemuri koji označava obavezan popodnevni san na poslu, a koji se smatra načinom izražavanja poštovanja. U Kini poslodavci potiču wu jiao, odnosno nap na poslu, kako bi radnici bili produktivniji, a u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji pogodno je uzeti pauzu i odspavati poslije ručka kako bi se izbjegao natopliji dio dana. San će boostati i imunosni sustav, što također nije zanemarivo.

Iako zvuči pomalo nevjerojatno, afternoon nap ono je što bi poslodavci diljem svijeta zapravo trebali podržavati, kako bi njihovi radnici kvalitetnije radili te ne bi doživjeli burnout. Samo prošle godine, stres je brojne kompanije koštao milijarde američkih dolara, zbog fluktuacije zaposlenika, zdravstvenih troškova te izgubljene produktivnosti, odnosno zarade.

Dakle, postoje brojni benefiti, ne samo za zdravlje pojedinca, već i za ekonomiju, a uz to, ako jedan od najboljih NBA košarkaša na svijetu – LeBron James, stigne noću odspavati 12 sati te tijekom dana nekoliko puta u raspored uvrstiti kratki san kako bi mu se tijelo oporavilo i kako bi rasturio na utakmici, te i dalje biti smatran primjerom uspjeha i posvećenosti poslu, onda si afternoon nap mogu priuštiti baš svi!

* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.

Fotografije: Instagram