KOLUMNA | Utjecaj poroda na razvoj bebe

Autorica kolumne je Matea Vitik, magistra edukacijske rehabilitacije i vlasnica Kiddo centra, kroz čije programe se usmjerava na sagledavanje tijela u cjelini i međupovezanost različitih razvojnih područja uz naglasak na individualnosti i važnosti prepoznavanja svih osnovnih kretnji kako bi beba bila podržana na svom razvojnom putu, a roditelji samopouzdani u svojoj ulozi. Sve njezine Moms Club kolumne možete pročitati na ovom linku.

Senzoričko iskustvo pri porodu: vaginalno naspram carskog reza

Primitivni refleksi i rani neurološki razvoj

Novorođenče dolazi na svijet s nizom primitivnih refleksa – automatskih pokreta koji su važni za preživljavanje i razvoj mozga. Ovi refleksi imaju svoj životni vijek – pojavljuju se u određenoj fazi razvoja fetusa ili novorođenčeta, a zatim postupno integriraju (nestaju) kako mozak sazrijeva tijekom prvih mjeseci života.

Zanimljivo, postoje dokazi da način poroda može utjecati na snagu i trajanje primitivnih refleksa. Kod vaginalno rođenih beba, u jednom istraživanju, Moroov refleks se brže integrirao (što je znak urednog neurološkog sazrijevanja), dok je kod carskog reza taj refleks u prosjeku bio snažnije prisutan u dobi od pet mjeseci. To ne znači da će svaka beba rođena carskim rezom imati problema s refleksima, ali sugerira da vaginalni porod možda potakne bržu integraciju pojedinih refleksa.

Važno je naglasiti da korelacija ne znači uzročnost – nije nužno da sam čin carskog reza izaziva ove razlike, već je moguće da faktori koji su doveli do carskog reza (npr. komplikacije u trudnoći, genetske predispozicije ili okolinski faktori) također utječu na neurološki razvoj djeteta. Još jednom, ove razlike su suptilne i ne odnose se na svako dijete – većina djece rođene carskim rezom nema nikakvih neuroloških poteškoća. No, populacijski gledano, način rođenja dio je šire slagalice ranog neurološkog razvoja.

Utjecaj na grubu motoriku i razvojne prekretnice

Gruba motorika obuhvaća velike pokrete tijela i posture – poput podizanja glavice, okretanja, sjedenja, puzanja, ustajanja i hodanja. Roditelji s nestrpljenjem prate te razvojne prekretnice u prvoj godini života. Može li način rođenja utjecati na to kad će beba savladati ove vještine? Istraživanja daju neke naznake da postoji povezanost, premda opet naglašavamo da postoji široki raspon normale za svaku bebu.

Nekoliko studija pokazalo je da bebe rođene vaginalno u prosjeku nešto ranije dosegnu određene motoričke prekretnice nego bebe rođene carskim rezom. Ta razlika bila je prisutna u ranim mjerenjima (do otprilike 1,5 godine), ali se s vremenom smanjivala – do treće godine više nije bilo značajne razlike u ukupnim motoričkim sposobnostima. Zanimljivo je da u istoj studiji nije nađen značajan utjecaj načina poroda na kognitivni razvoj, a blagi učinak zabilježen je na jezični razvoj samo kod djevojčica oko 2. godine . Dakle, čini se da se potencijalni utjecaj carskog reza uglavnom odnosi na ranu motoričku koordinaciju, dok se intelektualne sposobnosti razvijaju neovisno o načinu poroda.ć

Koji su mogući razlozi za ove razlike u motoričkom razvoju? Jedno objašnjenje fokusira se na tjelesnu spremnost i tonus novorođenčeta. Vaginalni porod, sa svojim uskim kanalom i potrebom da se beba aktivira, prvi je „treninig” za mišiće i živčane stanice. Nasuprot tome, kod carskog reza beba je fizički pasivnija tijekom izvlačenja iz maternice. Drugi faktor je gestacijska dob: planirani carski rezovi često se zakazuju prije navršenih 39 ili 40 tjedana, što znači da neka djeca budu rođena mrvicu ranije nego što bi možda prirodno došla. Čak i tih desetak dana ranije može utjecati na tonus i zrelost mišića u trenutku rođenja.

Važno je istaknuti da mnoge bebe rođene carskim rezom potpuno normalno i pravovremeno savladavaju sve motoričke vještine. Razlike o kojima govorimo mjere se često u tjednima i pod utjecajem su mnogih čimbenika (genetike, stimulacije kod kuće, prehrane, eventualnih komplikacija itd.).

Emocionalna regulacija i privrženost

Rani period nakon rođenja ključan je ne samo za fizički razvoj nego i za emocionalno povezivanje i regulaciju stresa kod bebe. Novorođenče nema sposobnost samoregulacije emocija – ono se oslanja na bliski kontakt s roditeljem (primarno majkom) kako bi se utješilo, ugrijalo i osjećalo sigurno. Tu dolazimo do pojma privrženosti i kako način poroda može utjecati na njega.

Kod nekompliciranog vaginalnog poroda, vrlo je uobičajeno da se bebu odmah nakon izlaska položi majci na prsa, potičući kontakt “koža na kožu”. Majka i dijete su obično budni i u stanju prirodne hormonske euforije: majčino tijelo nakon poroda luči visoku razinu oksitocina, hormona ljubavi, koji pospješuje kontrakcije maternice ali i potiče zaštitnički osjećaj i nježnost prema bebi. Oksitocin i bliski kontakt smiruju i bebu – stabilizira se disanje i srčani ritam, beba osjeća majčin miris i toplinu, što smanjuje razinu stresnih hormona . To je početak formiranja sigurne privrženosti: beba uči da na vanjski stres (hladnoću, svjetlo, glad) slijedi ugoda i sigurnost u roditeljskom naručju.

Kod carskog reza, osobito hitnog ili onog pod punom anestezijom, često dolazi do odgode prvog kontakta majke i djeteta. Majka može biti pod utjecajem anestezije ili iscrpljena, a bebu se često prvo odnosi na pregled, čišćenje i zamatanje. To znači da prvih nekoliko minuta ili čak sati života beba provodi odvojeno od majke, možda u inkubatoru na zagrijavanju ili uz oca. Iako je to medicinski ponekad neophodno, gubi se onaj zlatni „čarobni” prvi sat nakon poroda kada su oboje idealno predisponirani za povezivanje. Za samu bebu, manjak neposrednog kontakta može dovesti do nesigurnosti i jačeg plača u prvim danima.

Što se tiče emocionalne regulacije same bebe, osim privrženosti, tu spada i kako beba reagira na podražaje, frustraciju i stresore. Istraživanja pokazuju da bebe rođene carskim rezom ponekad trebaju više vremena da uspostave dnevni ritam spavanja i budnosti, moguće zbog drugačijeg neurološkog početka. Dobra vijest je da puno toga možemo nadoknaditi ciljanom njegom i stimulacijom nakon rođenja.

U nastavku slijede preporuke upravo s tim ciljem – kako pomoći bebi rođenoj carskim rezom da se optimalno razvije.

Preporuke za roditelje beba rođenih carskim rezom

Roditelji mogu učiniti mnogo kako bi podržali razvoj svoje bebe, bez obzira na to je li rođena carskim rezom ili vaginalno. Ako je vaša beba došla na svijet carskim rezom, evo nekoliko konkretnih savjeta temeljenih na spoznajama razvojne znanosti:

Osigurajte kontakt “koža na kožu” što je prije moguće: Ako odmah nakon carskog reza niste mogli imati bebu na prsima, nadoknadite to čim dozvoljavaju okolnosti. Držanje bebe golog tijela na svojim prsima (majka ili otac) pomaže regulirati njezinu temperaturu, umiruje bebin puls i disanje te potiče lučenje oksitocina kod oboje . Ova tzv. “kangaroo care” praksa povezana je s manje plača, uspješnijim startom dojenja i boljim neurološkim napretkom novorođenčadi.

Nošenje i fizički kontakt: Redovito nosite svoju bebu – bilo u naručju, marami ili nosiljci (uz pravilnu podršku za kukove). Nošenje omogućuje bebi da osjeti ritam vašeg srca i kretanja, što podsjeća na osjećaj u maternici i pruža sigurnost. Ova praksa može pomoći posebno bebama koje su razdražljive na dodir da se postupno naviknu na kontinuirani kontakt u ugodnom, ritmičkom okruženju. Studije su pokazale da nošenje smanjuje plač kod dojenčadi i potiče bolje reguliranje stanja budnosti i sna. Također, kroz nošenje beba dobiva blagu vestibularnu stimulaciju (osjećaj kretanja dok hodate), što povoljno djeluje na razvoj ravnoteže i koordinacije.

Potičite vještine kroz igru: Iako se primitivni refleksi integriraju sami od sebe, možete pomagati bebi kroz blagu stimulaciju. Na primjer, stimulirajte refleks hvatanja pružajući joj prst da ga uhvati, a zatim je blago povucite – to će potaknuti otpuštanje stiska i vježbati otvaranje šake. Okretanje glavice potičite namjernim mijenjanjem položaja bebe u krevetiću (jedan dan glava okrenuta na jednu stranu krevetića, drugi dan na drugu) kako bi beba rotirala vrat tražeći vas po zvuku ili mirisu. Ovakve aktivnosti pomažu neurološkom sazrijevanju i integraciji refleksa kroz iskustvo.

Bogato, ali umjereno senzorno okruženje: Pružite bebi raznolike, ali nježne osjetilne doživljaje. Primjerice, napravite bebi laganu masažu uljem nakon kupanja – to može pomoći bebama koje su osjetljive na dodir da dodir počnu povezivati s opuštanjem i ugodom. Neka beba osjeti različite teksture dodirivanjem mekanih igračaka, dekica i slično, čuje umirujuće zvukove (vaš glas, glazba) i vidi kontrastne oblike ili umjerene vizualne podražaje primjereno dobi.

Brinite i o sebi: Majke koje su prošle carski rez trebaju vremena za oporavak od operacije. Ne ustručavajte se tražiti pomoć oko kućanskih poslova i starije djece kako biste mogli provoditi vrijeme opušteno s bebom i istovremeno se fizički oporavljati. Emocionalno, ako osjećate tugu ili razočaranje zbog iskustva poroda (što je posve normalno, osobito ako je carski rez bio neplaniran), razgovarajte s partnerom, doulom, prijateljicom ili stručnjakom. Sretna i zdrava mama najbolja je za bebu. Kada vi obradite svoje emocije i osjećate se podržano, bit ćete dostupniji bebi emocionalno. To će pomoći u jačanju vaše međusobne privrženosti.

Porod je tek početak jedne velike pustolovine razvoja. Carski rez ponekad je nužan i spašava živote – zahvaljujući njemu, i majke i bebe koje bi inače bile u opasnosti mogu biti zdrave. Iako se pokazalo da carski rez može imati određene suptilne efekte na motorički i neurološki razvoj bebe, ti efekti nisu nepromjenjivi niti određuju sudbinu djeteta. Mnogo važniji za dugoročan ishod su ljubav, njega i poticajno okruženje koje pružamo djetetu nakon rođenja. Također, strpljenjem, toplinom i reagiranjem na bebine potrebe gradimo čvrstu emocionalnu vezu i pomažemo bebi da razvije zdravu regulaciju emocija.

Na kraju, važno je ne osjećati krivnju ili strah ako je vaše dijete rođeno carskim rezom. Svako dijete je individua za sebe. Mnoge tisuće djece rođene carskim rezom izrasle su u zdravu, snažnu i emocionalno stabilnu djecu uz brižne roditelje. Ključ je u informiranosti i angažmanu: razumjeti potencijalne izazove kako biste mogli pružiti ciljanu podršku. Uz puno ljubavi, pažnje i malo znanstveno utemeljenih trikova, vaša će beba – bez obzira na način kako je rođena – imati sve preduvjete za optimalan motorički i emocionalni razvoj . Sve što činite, činite iz najboljih namjera, a bebe su itekako prilagodljive i uzvraćaju na vašu ljubav napretkom i osmijehom. Sretno u svakom koraku razvoja vaše malene osobe!

* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.

Fotografije: Instagram (@lojsanwallin)