U zadnjih 40 godina u Hrvatskoj je rođeno više od 40 tisuća djece zahvaljujući IVF-u

Svečano je obilježeno 40 godina od rođenja prvog djeteta začetog izvantjelesnom oplodnjom u Hrvatskoj, u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb. Događanje je podržao Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

“Izvantjelesna oplodnja, odnosno in vitro fertilizacija (IVF) smatra se jednim od 10 najvećih postignuća medicine prošlog stoljeća. Naime, samo je u Hrvatskoj, u 40 godina liječenja IVF-om/MPO-om, rođeno više od 40.000 djece, a u Petrovoj bolnici oko 18.000 djece. U posljednjih 7 godina u Hrvatskoj rođeno je 12.000 djece uz liječenje medicinski pomognutom oplodnjom. U današnje vrijeme godišnje se rodi čak oko 1.800 djece začeto izvantjelesnom oplodnjom. Da se radi o impresivnom doprinosu hrvatske reprodukcijske medicine otkriva i podatak o doprinosu od čak oko 5 posto našem narušenom natalitetu”, naglasio je prof. dr. sc. Velimir Šimunić, dr. med., ujedno i liječnik koji je zaslužan za prvo dijete začeto izvantjelesnom oplodnjom i rođeno u Hrvatskoj.

Važnost IVF liječenja je neprocjenjiva ako znamo da je učestalost neplodnosti u neprestanom porastu; danas je 15 do 17 % parova neplodno, a predviđa se da će se s istim problemom za 10 godina susresti čak njih 30 posto. Pad plodnosti muškarca, ali i odgađanje prve trudnoće kod žena glavni su uzroci problema, danas će u razvijenim zemljama, ali i drugim regijama svijeta, prvo dijete žena roditi s oko 30 godina. Isto tako trećina je porođaja između 30. i 35. godine, a 20 posto nakon 35. godine. Jasno je da se tako povisuje rizik za neplodnost i umanjenu mogućnost za rađanje više djece, ako znamo da je najviša plodnost žene s 22 godine te da od 32. godine ona pada i za 5 posto godišnje. Posljedica ovih promjena je i ozbiljno demografsko urušavanje; bilježi se trajni negativan prirast stanovništva i depopulacija što ukazuje i na lošu ekonomsku perspektivu. Samo je Hrvatska zbog negativnog prirasta u proteklim desetljećima izgubila čak 300 tisuća stanovnika. 

Upravo tu leži poseban značaj IVF-a jer u natalitetu može sudjelovati doprinosom od 2 do 7  posto. Dovoljno je reći kako je do sada IVF-om u svijetu rođeno gotovo 10 milijuna djece, godišnje se u svijetu danas obavi 3,5 milijuna IVF postupaka i rađa se oko 800 tisuća djece iz izvantjelesne oplodnje. Uz IVF danas ne postoji uspješnije i sigurnije liječenje, pa ono ostaje primarni oblik liječenja neplodnosti s uspjehom od 75 posto kod svih uzroka, uspješna je za 70-80 posto parova.

I nakon 40 godina pamti se veliki uspjeh stručnjaka 

Impresivni podaci otkrivaju kako je u Petrovoj do sada obavljeno oko 430 tisuća porođaja, 240 tisuća operacija, 2 milijuna hospitalizacija, 10 milijuna ambulantnih pregleda i 60 tisuća postupaka medicinski pomognute oplodnje, tisuće i tisuće mikrokirurških operacija te endoskopske kirurgije. Danas je Zavod mjesto elitne ginekologije i reprodukcijske medicine, postigao je brojne velike uspjehe i ugled u Europi i svijetu, zahvaljujući svakako napretku medicine, ali i neumornom zalaganju i silnom entuzijazmu stručnjaka. 

Danas je teško zamisliti koliko je istraživanja, neopisivog truda i entuzijazma, te stotinjak neuspjelih pokušaja IVF-a, vodilo do prvog uspjeha. Ipak, u 7. mjesecu 1978. godine u Cambridgeu (Oldham) se rodila Luise Brown, prvo dijete začeto izvan tijela majke, čiji je plač kažu, čuo cijeli svijet. Tvorci tog uspjeha, Robert Edwards i Patrick Steptoe, doživjeli su neponovljivu slavu.

Unatoč preprekama, Petrova bolnica, odnosno Hrvatska, već krajem 1982. spremno priprema prve parove za liječenje izvantjelesnom oplodnjom, a veliki se uspjeh dogodio rano – 2. embrio transfer, zahvaljujući ponajviše prof. dr. sc. Velimiru Šimuniću, ing. Suchaneku i ing. Mačašu, je urodio plodom te je postignuta prva uredna klinička trudnoća. Hrvatska je tako postigla porođaj IVF djeteta među prvih 10 zemlja u svijetu. 

Zdravog dječaka carskim je rezom porodio dr. Šimunić uz pomoć prim. Puharića, 23. listopada 1983., a nazočan je bio i cijeli stručni tim iz Petrove (prof. Drobnjak, prof. Grizelj, ing. Suchanek i ing. Mačaš). Majka Roberta, gđa. Dragica Veriga ostala privržena timu koji se brinuo za nju, odnos se pretvorio u dugo prijateljstvo. 

Od tada se nastavlja bajka u kojoj svi subspecijalisti i embriolozi i danas žive; pomažu da se ostvari san brojnim parovima i omogućuju većini roditeljstvo koje bi inače izostalo.

* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.

Fotografije: PR, Unsplash