Kako se nositi s promjenama?

Iako smo svjesni da je samo promjena stalna i da su životne promjene sasvim normalna stvar, malo tko dobro reagira na njih. Ljudi su bića navike i volimo poznato jer poznato nam daje osjećaj sigurnosti.

Ali, razvoj počinje izvan naših granica komfora, čime nužno ulazimo u promjenu. Ne može biti bolje ako nešto ne promijenimo, to je činjenica , baš kao i to da stajanje na mjestu ne vodi nigdje. No, sve su to jake motivacijske poruke koje su samo floskula u trenutku kad promjena nastupi. Pa, kako se nositi s promjenama? Iznimno je važno da sami sebe shvatimo ozbiljno ako osjetimo da se s promjenama ne nosimo baš najbolje i da osvijestimo kako se i na tome može raditi te jednostavno naučiti bolje se nositi s onim što nam život nužno donosi.

Prekid veze, gubitak prijatelja, promjena posla i selidba u drugi grad ili državu izazivaju ogromnu količinu stresa kao najveće životne promjene. Svaki od ovih događaja može biti kraj svijeta ili – prilika za novi početak.

Velike promjene u životu utječu na mentalno zdravlje upravo zbog sukobljenih senzora u mozgu koji promjenu percipiraju kao kaos koji nazivamo kognitivnom disonancom. Ne utječu promjene na svakog jednako, ali zanimljivo je da jednaki kaos mogu izazvati pozitivne, kao i negativne promjene.

Naše mentalno zdravlje ne diskriminira – jednako se loše nosi s pozitivnim i negativnim promjenama. Što nam govori da je bol od promjene ili loše nošenje s promjenama zapravo etiketa koju smo sami “nalijepili”. Promjena ima jednak utjecaj, mi samo tipu promjene dajemo pozitivno ili negativno značenje i time uvjetujemo tijelo na reakciju.

Nesigurnost, nepoznato i nestabilnost

Jedan od najvećih strahova koje imamo je strah od nepoznatog. Promjene obično sa sobom donose neizvjesnost i nepredvidivost, a nepredvidivost aktivira negativno razmišljanje, odnosno razmišljanje o najgorem mogućem scenariju. S ovim strahom se najlakše nositi tako da si ga drukčije postavimo, primjerice izjavu “bojim se jer ne znam što me tamo čeka”, možemo pretvoriti u “veselim se što još ne znam što me čeka, bit će iznenađenje na licu mjesta”.

Treba napraviti plan

Naviknuti smo imati sve isplanirano: od ranog djetinjstva znamo koji je idući korak u životu i često ulažemo svu energiju kako bi život tekao po planu. I onda se dogodi promjena pa odjednom ne znamo koji je idući korak. Kad se promjena dogodi, a nismo je planirali, puno se teže nositi s njom nego kad je planiramo i upravo je iz tog razloga najbolje početi planirati čim dođe do nje.

Na primjer, kod prekida veze suočeni smo s ogromnom količinom vremena u kojem možemo tugovati ili razmišljati kako smo do sad provodili to vrijeme s voljenom osobom bez da moramo razmišljati. Vrijeme je da se i mi promijenimo u skladu sa situacijom – potrebno je isplanirati aktivnosti za svaki dan i ispuniti si vrijeme. Ključno je popuniti vrijeme bar u periodu prilagodbe na promjenu. Ako je riječ o promjeni posla, dobro je napraviti plan novih početaka, odrediti dobre nove navike koje želimo usvojiti i kojih starih se riješiti. Kad promjene počnemo gledati kao nove početke i izvrsne trenutke za dobar plan, počinjemo se i bolje nositi s njima, čak ih i priželjkivati.

Nošenje s tugom ili gubitkom

Najteže su one promjene u životu koje je u teško opravdati, a to je često gubitak voljene osobe, nošenje s bolesti ili neka druga životna situacija na koju je nemoguće utjecati. Uvijek možemo promijeniti svoj pogled na situaciju, pustiti vrijeme da odradi svoje i pronaći sreću u ljudima koji su tu za nas.

Naposlijetku, promjene su normalna životna pojava, a normalan je i naš strah od njih. Nošenje s promjenama je disciplina koju je potrebno istrenirati i uvježbati. Vježbanjem pozitivnog razmišljanja, dobrim upravljanjem vremenom, ali i očekivanjima od sebe, možete postići da u kraćem roku prihvaćate sve promjene. Pozitivna ili negativna, izazvat će reakciju u nama, a sami utječemo na to kakva će reakcija biti i to je najvažnije!