Slušanje se ponekad naziva izgubljenom umjetnošću zbog toga što sve više komuniciramo kroz poruke i sve se teže fokusiramo na izgovorenu riječ. To je šteta, jer biti dobar slušatelj može značiti i biti dobar prijatelj, roditelj ili kolega.
U razgovorima često ne slušamo jer smišljamo odgovor, razmišljamo o nečem drugom ili jednostavno ne razumijemo sve. Razna istraživanja su pokazala da se nakon razgovora sjećamo između 25 i 50 posto informacija koje nam netko kaže. Kad uzmemo u obzir koliko informacija u danu dobijemo na poslu i kod kuće, jasno je da ne možemo sve zapamtiti.
S nekim ljudima i u nekim situacijama, koliko god teško bilo slušati, važno je pokazati da smo razumjeli što su nam poručili.
Obratite pozornost
Isključite sve vanjske podražaje i stavite svoj fokus na ono što netko govori. Razmišljajte o slušanju kao o obliku meditacije, u meditaciji sve ostalo izbacujemo iz glave, fokus je na mir, u slušanju fokus je samo na onom š to sugovornik priča, sve ostalo mičemo.
Pokažite da čujete
Klimajte glavom, smiješite se i s vremena na vrijeme kažite “da, razumijem”. Neverbalna komunikacija, naše mimike i gestikulacije, pogled očima, mogu odavati znakove aktivnog slušatelja, ali i ako nismo koncentrirani i mislimo na nešto drugo, to će se vidjeti.
Dajte do znanja što ste točno čuli
Korištenje alata aktivnog slušanja je najbolji način da damo do znanja što smo točno čuli. Aktivno slušati nekoga znači slušati što govori, a koristiti alate aktivnog slušanja znači rezimirati, parafrazirati ili kroz pitanja provjeravati jesmo li dobro shvatili. Tako će sugovornik biti siguran da ga slušamo, a čak i ako smo nešto pogrešno shvatili, iskomunicirat ćemo ispravno.
Ne prekidajte nekog dok govori
Dajte dovoljno prostora da sugovornik kaže sve što želi, a tek kad završi vrijeme je za odgovor. Kad ne prekidamo ljude, dopuštamo im da iznesu misao u potpunosti i to znači da zaista slušamo, umjesto da pretpostavljamo što će netko reći.
Stavite se u cipele sugovornika
Slušanje je čin empatije. Pokušavate vidjeti svijet očima drugih ljudi i razumjeti njihove emocije. To se neće dogoditi ako sudite drugoj osobi dok priča. To će pogoršati razgovor, jer ćete slati sve vrste suptilnih neverbalnih znakova o kojima imate mišljenje o tome što govore. Uđete li u razgovor s ciljem razumijevanja njihove perspektive, bez ikakvog prosuđivanja, ljudi će vam se otvoriti jer će osjećati da poštujete ono što govore.
Pratite i ono što nije rečeno
Većina komunikacije odlazi na neverbalnu (pokreti, mimike, gestikulacije) i paraverbalnu (glas). Prikupljamo mnogo informacija jedni o drugima bez riječi. Čak i putem telefona, iz tona i ritma njezina glasa možete saznati gotovo jednako o osobi nego iz svega što kaže. Kad razgovaram sa svojom najboljom prijateljicom, nije važno o čemu razgovaramo, čujem li smijeh u njezinom glasu, osjećam se uvjereno da joj je dobro. Isto tako, po boji glasa ili po držanju možemo primijetiti i kad nešto nije u skladu s onim što se izrečeno, i to je ono na što je dobro obratiti pozornost i adresirati. Dok slušate, imajte na umu da riječi prenose samo djelić poruke.
* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.
Fotografije: Pinterest, Instagram
