Posao više nikad neće biti isti. Nikad više nećemo u jednakoj mjeri ići u urede, putovati zbog sastanaka ili organizirati posao isključivo vezan uz boravak na lokaciji – to je sigurno. Čak i kompanije kod kojih to naizgled nemoguće, našle su načina da se prilagode novoj situaciji i omoguće rad od kuće, ako ne svima, bar dijelu zaposlenika.
Ova jedinstvena prilika za promjenom mindseta o tome što je posao i kako bi trebao izgledati stvorila se u pandemiji i pitanje je koliko bi godina bilo potrebno da se ta promjena dogodi u normalnim okolnostima.
Pandemija je normalizirala rad od kuće, koji je prije bio isključivo povlastica kompanija koje su počele razmišljati o sve većoj potrebi za balansom između posla i privatnog života. I dok je nekad rad od kuće bio prednost i sinonim za dan odmora, vrlo brzo je postalo jasno kako je raditi od kuće sve samo ne odmor.
Posljednjih godinu dana slušam zaista različite priče prijatelja i poznanika koji rade od doma. Nekima su već na početku najavili da će više od godinu dana provesti kod kuće, dok se drugi prilagođavaju ovisno o kompaniji i brojkama zaraženih. Oni koji su “osuđeni” na svoj dom, bez mogućnosti kombinacije, uglavnom nisu zadovoljni novom normalom ili pak nalaze svoju priliku za drukčiji život, daleko od grada. S druge strane, oni koji su u nekoj hibridnoj kombinaciji i imaju mogućnost kombinacije rada od kuće i rada u uredu, nalaze zadovoljstvo u novom načinu rada. Najgore je onima koji nemaju izbor, i odlaze na posao i kad su brojke zaraženih najviše.
Future Forum istraživanja pokazala su kako samo 12 posto ispitanika teži povratku na staro, dok većina ljudi razmišlja o hibridnom modelu u kojem imaju fleksibilnost kombinacije rada od kuće i iz ureda. Ljudi vole mogućnost izbora, a sada su vidjeli da izbora itekako ima.
Sve se više razmišlja o odlasku iz grada, životu daleko od centra i ovime to postaje realnost za velik broj milenijalaca koji svjetla grada ne vide jednako privlačnima kao njihovi roditelji.
Rad na daljinu može iznimno pozitivno djelovati na zadovoljstvo poslom, balans između privatnog i poslovnog, kao i razinu stresa i anksioznosti. Iako se kod kuće ponekad izbrišu te granice radnog vremena te ponekad postaje normalno raditi nešto i izvan perioda “od 9 do 5”, svejedno više sudjelujemo u životu kućanstva. Neki su zahvaljujući radu od doma uspjeli vidjeti prve korake i čuti prve riječi svog djeteta, neki su sretniji jer provode više vremena sa svojim ljubimcima, a nekima je dom predivno čist zahvaljujući pauzama od posla koje provode stavljajući veš na pranje ili čisteći.
Sama činjenica da imamo mrvicu više slobode organizirati dan onako kako nam odgovara, čini bilo koji posao poželjnijim.
S druge strane, postoje i zanimanja u kojima je malo teže održavati sve navedeno i radom od doma se ponekad gubi osjećaj pripadnosti kompaniji i kulturi. Puno je lakše održati tu pripadnost ako svi iz kompanije rade od kuće. Dok je situacija podijeljena, puno je teže ostati u kontaktu sa svime što se događa u uredu.
Odnosi su jako važni, stoga je dobro održavati odnose s kolegama. Ono što smo prije mogli saznati usput na hodniku ili na pauzi, u radu od kuće vjerojatno će puno kasnije informacija doći do nas, i to službenim putem. Odnosi često utječu na naše raspoloženje na poslu, tako da i u tom slučaju rad od kuće ima svoje dobre i loše strane. Oni odnosi koji nas u uredu često umaraju i bude stresne reakcije, daleko su od nas dok radimo od kuće i to je divno, dok s druge strane treba održavati redovite kontakte s kolegama koji nam uljepšavaju dan jer to je ono što će nas socijalizirati, čak i na daljinu.
U ovih godinu dana većina svijeta shvatila je da je većinu poslova i zadataka zaista moguće napraviti na daljinu, i to jednako kvalitetno.
Portal MojPosao je u travnju u vrijeme lockdowna napravio istraživanje na 900 ispitanika o radu od kuće u Hrvatskoj. Od zaposlenih ispitanika, od kuće je radilo njih 69 posto. Gotovo petina ispitanika, njih 18 posto nije radilo od kuće, jer im to priroda posla ne dozvoljava, dok je bilo i onih 9 posto koji bi mogli raditi od kuće, ali im to poslodavac nije omogućio. U svijetu su trendovi različiti, pa je tako u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji oko 44 posto zaposlenika trajno radilo kod kuće, dok je u Japanu, Francuskoj i Njemačkoj više od 50 posto zaposlenika ipak radilo u uredu. Razlike među državama najviše se odnose na epidemiološke situacije i aktualne mjere.
Uzevši sve navedeno u obzir, kompanije će morati usvojiti novi, hibridni način rada kako bi zadovoljile različite vrste zaposlenika. Menadžeri i šefovi trebaju naučiti nove vještine, upravljanje timovima na daljinu, razvoj ljudi u virtualnom svijetu i kako održati produktivnost bez nadzora zaposlenika.
Video pozivi postali su nam normalno gotovo kao da sjedimo pred nekim. Sastanci, edukacije i konferencije koje su se do sada dugo organizirale, sada su jedan klik udaljeni. Ironično je da uz održavanje socijalne distance, u virtualnom svijetu nikad nije bilo lakše nego sada velik broj ljudi skupiti u isti event.
Rad od kuće iznimno je efikasan, produktivan, ali isplativ za poslodavce. Putni troškovi, ali i vrijeme koje se gubi na putovanja dragocjen su resurs, pogotovo ako posao može biti jednako dobro odrađen s manje troškova.
Pandemija nas je naučila da su povjerenje prema zaposlenicima i fleksibilnost iznimno važni za kompaniju. Budućnost radnog mjesta leži negdje između dvije krajnosti. Teško je zamisliti da uredi više uopće neće postojati, ali manje kompanije sigurno će se sve više okretati rješenjima koja uključuju privremene urede, HUB-ove ili virtualne urede.
Virtualno će teško zamijeniti onaj osjećaj “žile kucavice” koji ured donosi. Ured utječe na timski duh, potiče kreativnost i puno je lakše brainstormati u istoj prostoriji, okružen kolegama. No, u godinu dana toliko smo se navikli na virtualno da ponekad zaboravimo kako je to nekad izgledalo.
Na sve ćemo se naviknuti, i sve ćemo maksimalno prilagoditi sebi, tako da zaista ima smisla, da je to predivno. Ako je to ono što nas je ova situacija naučila, puno smo dobili.
Skok u fleksibilnosti koji smo doživjeli u godinu dana vjerojatno ne bi doživjeli u cijelom desetljeću, da nije bilo pandemije. Upravo zato od te situacije treba uzeti sve ono dobro, kvalitetno i korisno, ali ne zaboraviti na sve prednosti ljudskog dodira, blizine, jasnoće učenja uživo… Ako nas je ova situacija naučila da je sve moguće i da će sve biti onoliko hibridno i fleksibilno koliko mi to dozvolimo i poželimo, budućnost poslovanja je blistava!
Fotografije: Pinterest
