U zadnjim danima godine često donosimo novogodišnje odluke, pa tako već s prvim danima godine krećemo s novim ponašanjima u nadi da će se zadržati kroz cijelu godinu.
Koliko puta ste odlučili početi vježbati baš nakon dočeka? Početi štedjeti? Prestati pušiti? Početi se zdravo hraniti? Vjerojatno svake godine, no pitanje je koliko je odluka dugo trajala i zašto tako kratko.
Problem je u tome smo što smo donijeli odluku, a nismo postavili konkretan cilj.
Uzmimo, primjerice, vježbanje: svake godine u prosincu pojedemo više nego smo planirali jer znamo da donosimo odluku o vježbanju odmah nakon proslave Nove. Zatim počnemo s nekom vrstom tjelesne aktivnosti, prvih nekoliko dana ili tjedana osjećamo se odlično, pa odlučimo malo smanjiti intenzitet jer – ljeto je daleko. Pa neke tjedne u potpunosti preskočimo trening, jer eto, jednostavno nije bio dobar dan. I što se dogodilo?
Zaista smo ispunili odluku da započnemo s vježbanjem, to je i bila želja, ali bila je nedovoljno konkretna kako bi opstala i kako bismo imali motivaciju ostvariti je do kraja.
Kada donosimo odluke, želimo želje, ili postavljamo ciljeve važno je biti jako konkretan, u detalje definirati koja je točno namjera i željeni ishod. Dobro je znati i na koji period se naš cilj odnosi, i naravno, koliko je važno ili potrebno da se to ostvari.
Upravo zato se često spominje tehnika SMART prilikom određivanja ciljeva. SMART tehnika kaže da cilj treba biti: specifičan (Specific), mjerljiv (Measurable), ostvariv (Attainable), relevantan (Relevant) i vremenski ograničen (Time- based).
Odluka o početku vježbanja poprimila bi potpuno drugačiju formu ako je želimo postaviti kao cilj. Naravno, početak vježbanja kod različitih ljudi može imati različit željeni ishod – za nekog će to biti mršavljenje, za nekog želja za dobrim osjećajem u svom tijelu, za nekog je to pitanje samopouzdanja, a za neke zdrav život.
SMART cilj za osobu koja želi početi vježbati kako bi smršavila u dobro izgledala u haljini na ljeto bio bi: “Kad 1. lipnja stanem na vagu ću imati x kilograma, jer sam išla u teretanu ponedjeljkom i četvrtkom od početka godine i svaku nedjelju hodala pet kilometara. Osjećat ću se sjajno i odjenuti ću haljinu koja će mi stajati kao salivena”.
Kada tako postavimo cilj, jako je lako provjeriti njegovu provedbu i odrediti uspješnost. Dobro je uzeti u obzir još nekoliko faktora koji će svaki cilj učiniti lakše dostižnim i raditi na njegovoj provedbi.
SAMO POZITIVNO
Kod postavljanja ciljeva ključno je da oni budu u pozitivnom, afirmativnom tonu. Umjesto da cilj bude “prestat ću jesti masnu hranu i neću se debljati”, fokus stavljamo na ono što želimo, primjerice – “počet ću se više kretati i bit će mi ugodnije u mom tijelu jer ću se zdravo hraniti”.
Naš mozak ne procesuira u negacijama i važno je sebi postaviti pitanje što želimo, a ne što ne želimo. Kada sami sebi krenemo komunicirati što želimo, nekako se i naše želje i ciljevi fokusiraju u tom smjeru jer smo podsvjesno smo počeli raditi na njima.
ŠTO JE POD MOJOM KONTROLOM?
Prilikom postavljanja ciljeva treba si postaviti pitanja: “Što je sve u mojoj moći, što ja kontroliram, a na što nemam nikakav utjecaj?” Ako postavljamo ciljeve u sklopu kojih nemamo previše kontrole, velike su šanse da nećemo imati kontrole ni nad ostvarivanjem. Možemo uvijek napraviti ono što je u našoj moći, s resursima koje posjedujemo, ali ako je naš cilj izvan naše moći, dobro je zapitati se zašto je baš to cilj i možemo li ga preoblikovati.
SPECIFIČAN DO BOLA
Pazi što poželiš da ti se ne ostvari, jedna je od izreka koje najbolje opisuju što se događa s našim ciljevima kad nismo dovoljno specifični. Postavite si pitanja, i trudite se biti jako precizni. Gdje želite taj ishod? Kada to želite? S kim? Koliko dugo? Vizualizirajte ostvarenje cilja, osjetite kako se osjećate kad se to dogodi i tako ćete si pomoći s detaljima koje ćete osjetiti i vidjeti.
EKOLOŠKI
Iznimno je važno da je cilj koji ste postavili ekološki za vas. Ako nešto važno gubite ostvarenjem tog cilja, možete odlučiti da nećete ostvariti taj cilj svjesno te ga u startu preoblikovati tako da u potpunosti bude u skladu s onim što vi jeste. Ako cilj donosi više problema nego koristi, možda ga je potrebno rascjepkati u korake i postepeno rješavati.
Moguće je izvježbati dobro oblikovanje ishoda, odnosno postavljanje ciljeva, a samo nekoliko ključnih pitanja može pomoći u kvalitenom postavljanju cilja, što je gotovo pola ostvarenja.
- Što želite? (u pozitivnom, afirmativnom obliku)
- Kad, gdje, s kim, koliko, kako? (specifično)
- Što ćete vidjeti, čuti ili osjetiti kad dostignete cilj? (dokazi)
- Kontrolirate li vi sve što je potrebno za ostvarenje?
- Koliko je ovaj cilj prikladan za vas? Koliko je važan?
- Što će se dogoditi ako postignete to što želite? (hoćete li nešto izgubiti)
Kada na ovaj način počnemo razmišljati o ciljevima, shvatimo koliko “detalja” uopće ne uzimamo u obzir prilikom postavljanja ciljeva, možda zato naša provedba ponekad manjka.
Ono najvažnije kod postavljanja ciljeva jest da ih zapišemo i da se povremeno vratimo na ciljeve, kako bismo provjerili provedbu. Ciljevi koje ne zapišemo često se preoblikuju u našim glavama, pa od početnog cilja u kojem “se želim osjećati ugodno u haljini na ljeto jer sam mršava i jer sam vježbala pola godine” može doći do toga da “jedva stanem u traperice od prošle godine, ali zadovoljna sam i s time, a haljinu ću čuvati za neka buduća vremena”.
Dobro je fokusirati se na manji broj većih ciljeva odjednom, ali ne pretjerati kako se ne bi izgubio fokus. Iznimno je zadovoljavajuće kad s popisa krenete križati ciljeve jer su ostvareni.
Sve navedeno pomoći će u definiranju ciljeva, a u ostvarenju je bitna volja. Mi već posjedujemo sve što je potrebno da dostignemo svoje ciljeve, samo je pitanje koliko smo toga voljni napraviti i – samim time – koliko nam je cilj važan, jer za ono što je važno isplati se potruditi!
* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.
Fotografije: Pinterest, Instagram (@arivierre, @josefinehj)
