Ghosting kao fenomen današnjice
Ghosting je termin koji se počeo koristiti 2000.-tih godina, no ipak se u posljednjih nekoliko godine spominje kao fenomen današnjice. Ghosting je zapravo ignoriranje, odnosno kad osoba s kojom ste u svakodnevnoj komunikaciji naglo prekine svaki kontakt s nekim bez objašnjenja, što se može dogoditi u svim vrstama odnosa, ljubavnoj vezi, prijateljstvu ili, pak, poslovnim. Takvo ponašanje može ostaviti osobu šokiranom, zbunjenom, a ponekad i depresivnom.
Dugoročni učinci pokazuju da će osoba koju se ghosta sve teže vjerovati drugima i može razviti osjećaje samooptuživanja, nesigurnosti i niskog samopouzdanja. Teže će stupiti u nove odnose, a i razviti povjerenje u budućim odnosima.
Oni koji ghostaju druge često osjećaju krivnju, ne vide sebe kao pouzdane, brižne osobe i mogu emocionalno “utihnuti”. Isto tako, mogu postati sve manje sposobni dopustiti sebi da razviju nježne i trajne osjećaje prema drugima, odnosno smanjuju svoju sposobnost da budu ranjivi i otvorena srca.
Izraz ghosting prvi je put korišten početkom miljenija, no “upotreba” ghostinga naglo je porasla u posljednjem desetljeću zbog razvoja društvenih medija. Često se ghosting pripisuje korištenju društvenih mreža i aplikacija za upoznavanje. Iako uređaji koji omogućuju lako, virtualno povezivanje čine ghosting praktičnijim, podrijetlo takvog ponašanja možda je dublje.
Tijekom posljednjeg desetljeća, došlo je do napredovanja u tome da se drugi vide kao objekti, a ne kao osobe.
Ghosting je češći zbog osjećaja otuđenosti i može dovesti do izolacije i nepovezanosti, a pandemija i zatvorenost su pogoršali problem. Riječ je o društvenom fenomenu koji rezultira zanemarivanjem onih oko nas. Postaje teže smatrati one s druge strane vrijednima poštovanja i ljubavi, a postaje lako biti ukočen, neosjetljiv, pa čak i povrijeđen.
Istraživanje BuzzFeeda pokazalo je da je 81 posto ljudi koji su ghostali druge, su to učinili jer im se “nije sviđala” osoba koju su vidjeli, 64 posto je reklo da je osoba učinila nešto što im se nije svidjelo, a 25 posto je izjavilo da su bili ljuti na tu osobu.
Kada je veza online, postoji malo međusobnih društvenih veza u odnosu, ljudi su skloniji ghostanju zbog nedostatka društvenih posljedica. Kako je pojava ghostinga postala sve češća, mnogi su ljudi postali desenzibilizirani na nju, zbog čega je veća vjerojatnost da će i sami – ghostati.
Bez obzira na razlog, ghosting u konačnici ostavlja negativne posljedice na sve uključene. Ako ste i sami bili žrtva ghostinga, znate kako to može utjecati na osobu, i potrudite se uvijek nekome dati iskrenu odbijenicu ili pozdrav. Ako niste, svejedno pokušajte razumjeti kako zbog svog nemara ili krive namjere odlučite nekog ghostati. Gledajte izbjegavanje ghostanja kao način da i sami rastete. U redu je odlučiti da s nekim ne želite više komunicirati, ali isto tako je u redu “rez” napraviti otvoreno i jasno.
* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.
Fotografije: Pinterest