@amberinteriors

Latica Martinis 15.01.2023.

Arhitekti Ivana Niskota i Damjan Geber komentiraju trendove u uređenju interijera u 2023.

Nova godina nerijetko je sinonim i za nove trendove. Period je to u godini kad smo svi spremni za promjene, a ako uskoro planirate preseljenje u novi dom, renovaciju ili ako pak želite samo kozmetički dotjerati stan, a niste sigurni u kojem smjeru ići, onda će vas sigurno zanimati što nam u interijerskom smislu donosi 2023. godina.

Prelistavajući renomirane online magazine koji su posvećeni upravo ovoj tematici, sve možemo svesti pod nazivnik umirujuće atmosfere u interijerima, ravnoteže, jednostavnosti u domeni dizajna, odabira hrabrih nijansi, dok će naglasak i dalje biti na ekološkim materijalima te uplitanju umjetne inteligencije. Neki trendovi će nam svima biti poznati od ranije jer su doživjeli veliki comeback, a neki će biti potpuna suprotnost od onoga što želite dok će vas pojedini osvojiti već na prvi pogled. No, u potrazi za konkretnim informacijama od strane struke obratili smo se za komentar Ivani Niskoti, arhitektici i dizajnerici interijera te Damjanu Geberu, arhitektu, osnivaču i kreativnom direktoru agencije Brigada. Evo što su nam sve rekli za MagMe. 

Ivana Niskota (fotografija: Sanja Jagatić)

“Baš kao i u drugim područjima svakodnevice trendovi u interijeru reflektiraju svjetsku krizu i turbulentnu globalnu scenu. Već se na sajmovina mogao primijetiti trend s kojim čvrsto ulazimo u 2023. godinu, a to je održivost. S obzirom na klimatske promjene i sve bržu inflaciju, buy less i buy smart su postali manje trendovi, a više odgovoran način života koji se snažno reflektirao i u sektoru interijera”, govori Niskota te još jednom ističe kako održivost prednjači i da je to jasno vidljivo već neko vrijeme u segmentu produkt dizajna, posuđa, detalja, tekstila i zidnih obloga, ali i da kupci danas itekako prepoznaju i potražuju kvalitetu koja jamči dugotrajnost.

View this post on Instagram

A post shared by Norm Architects (@normarchitects)

Damjan Geber pak ističe kako u godini pred nama ne očekuje neke revolucionarne pomake u dizajnu interijera, pogotovo ne na lokalnom tržištu.

Damjan Geber (fotografija: PR)

“Na žalost već duže vrijeme je glavni trend u dizajnu interijera ‘internacionalizacija’ stilova pod utjecajem široko dostupnih primjera iz svih krajeva svijeta koji se u dogovoru naručitelja i dizajnera manje ili više uspješno kompiliraju u nove prostore. Takav pristup je ponajviše prisutan u rezidencijalnim prostorima i ugostiteljstvu, ali se pojavljuje i u ostalim segmentima. Najčešće na nove i inovativne promjene u trendovima utječu elementi izvan naše struke. Bilo da se radi o COVID-u, ekonomskoj krizi, dominaciji online trgovina ili nečem drugom, na žalost u ovim turbulentnim vremenima različitih očekivanih ili neočekivanih izazova ne nedostaje. COVID nam je donio rad od kuće koji je znatno ubrzao transformaciju dizajna uredskih prostora i otvorio nam je potpuno nove vizije radnih ambijenata. Online trgovine su trebale ‘ubiti’ klasične prodajne prostore, a ono što se dogodilo jest potpuna transformacija trgovina iz prostora s manje ili više lijepo uređenim interijerima u jedinstvene doživljaje. Nažalost, trgovine koje se nisu uspjele tako transformati već su odavno dio prošlosti ili će to uskoro postati”.

View this post on Instagram

A post shared by gestalten (@gestalten)

Kao jedan od velikih trendova Niskota vidi povratak smeđoj boji. Ona je svoj vrhunac doživjela 70-ih godina i nakon tog procvata deklarirana je u demode. Ove godine vraća se na velika vrata, a sve više primjećuje i da proizvođači sjedeće galanterije upravo tu boju odabiru kao it boju sofa posebno u materijalu baršuna. Smeđa je prisutna i u oblogama kuhinjskog i kupaonskog namještaja, te u dekoru keramike kao kombinacija smeđe i bijele. Niskota dodaje kako bi se zbilja moglo reći da je smeđa nova crna u 2023. godini. Na temu dizajna komentira kako on ide u smjeru mekoće oblika i krivulja, a taj trend je posebno vidljiv u dizajnu blagovaonskih stolova i stolića. On se jednako tako provlači i u dizajnu sofa, fotelja i naslonjača, dok Niskota za krute moderne sofe čiju smo dominaciju gledali skoro dva desetljeća, kreću u smjeru organske forme koja nas vraća prirodi.

View this post on Instagram

A post shared by Nordiska Kök | Nordic kitchen (@nordiskakok)

U domeni stambenih interijera i trendova, Geber vjeruje kako će u rezidencijalnom dizajnu doći do minimalnih pomaka kojih se nećemo ni sjećati za pet godina. Ističe kako je tržište u tom segmentu najzasićenije i da sve rjeđe viđamo nešto zaista inovativno i drugačije. Stanovi i kuće se uređuju prema kolažima nečijih tuđih kuća i stanova, a moodboardovi umjesto inspiracije postaju meniji za kupovinu opreme i odabir parketa. Osvrće se i na interijere novogradnji za koje kaže kako svojom izvedbom ne omogućuju neka pretjerano zanimljiva dizajnerska rješenja jer su u pravilu vrlo jednostavno projektirani kako bi uz što manju investiciju zadovoljili potrebu za stambenim kvadratima. 

View this post on Instagram

A post shared by Crate and Barrel (@crateandbarrel)

“Nadam se da će trend korištenja mikrocementa u stambenim prostorima konačno prestati kao što je i sličan trend epoksi premaza s vremenom nestao jer su oba materijala s razlogom stvorena za korištenje u javnim prostorima. Stambeni prostori moraju biti ugodni i nepretenciozni, moraju odavati duh onog tko u njima živi i čiji je to dom, a volio bih vidjeti da se u narednoj godini počne razmišljati više o tome, a manje o fotografijama za Instagram ili objave u medijima”, poručuje odlučno Geber te dodaje kako primjerice u naredno vrijeme očekuje daljnju transformaciju radnih prostora u smjeru hibridnih prostora koji omogućuju još veću slobodu u samom dizajnu interijera. Dizajn, kaže, neće više biti dekoracija, već će biti utemeljen na stručnom interdisciplinarnom pristupu osmišljavanju najboljeg i najinspirativnijeg ambijenta za pojedini tim koji transparentno komunicira sve vrijednosti kompanije. 

View this post on Instagram

A post shared by brigada* (@brigadadesign)

“Generička rješenja koja ne potiču razvoj i inovaciju postat će nepotreban trošak jer će uredi sve više postajati mjesto susreta i kolaboracije te će još više utjecati na akviziciju kvalitetnih talenata i retenciju postojećih zaposlenika. Vidjet ćemo daljnji razvoj novih sadržaja poput poluprofesionalnih kuhinja, blagovaonica (ne menzi), fleksibilnih prostorija za razne hibridne tipove sastanaka, prostorija za fokusirani rad i osamu te korištenje umirujućih boja i materijala uz mnoštvo zelenila. Stvaranje ambijenta u kojem je ugodno boraviti i stvarati novu vrijednost postaje sve bitnije u usporedbi sa zabavnim forama poput donedavno neizbježnih stolnih nogometa, flipera, ljuljački i slično.” Za kraj, Geber očekivano skreće pažnju na moć i trend umjetne inteligencije koja vas sigurno nije zaobišla, a koja će prema njegovim razmišljanjima zasigurno preoteti dio kolača u domeni dizajna interijera i arhitekture. 

View this post on Instagram

A post shared by brigada* (@brigadadesign)

“U posljednje vrijeme sam imalo prilike vidjeti spektakularne vizualizacije zgrada i interijera koje radi AI i bojim se da je to najbitnija stvar, promjena koja će nam se dogoditi ove godine, a pogotovo u godinama koje dolaze. AI je toliko evolvirao da je već sad na vrlo visokom nivou realizacije vizualizacija kreativnih rješenja koje može iterirati u stvarnom vremenu do rezultata koji je zadovoljavajući. Ja sam još prije dosta godina predvidio da će se to dogoditi prije ili kasnije, ali nisam iskreno očekivao da će biti na ovako kvalitetnom nivou, i to ovako brzo” ukazuje za kraj Geber te ističe kako je većina arhitektonske, dizajnerske scene AI dočekala s podsmijehom i mišljenjem da smo svi mi jednostavno nezamjenjivi.

No, prvi beta pokušaji kreativnosti umjetne inteligencije primjerice na temu suvremene vikendice iz snova u šumi, ideja s kojom se Geber u minuti iz znatiželje poigrao i priložio nam finale, pokazuju upravo suprotno. 

* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.

Fotografije: Instagram, PR, Sanja Jagatić