Fake news – što je i kako se boriti protiv ove pojave?

Svijet u kojem non stop potičemo pravo na pristup informacijama, svijetu u kojem su nam najnovije svjetske vijesti dostupne na dlanu i svijet u kojem svatko može kreirati sadržaj, postao je i svijet u kojima su informacije postale podložne “Photoshopu” i zato je od iznimne važnosti znati prepoznati fake news i svaku činjenicu koju pročitamo preispitivati.

Čak i da ne pratite događanja na globanoj političkoj sceni izraz fake news nešto je što ste sigurno čuli, a u situaciji u kojoj se trenutačno nalazimo, iznimno je bitno prepoznati tu pojavu i znati boriti se protiv nje. Izraz je uvelike učinio poznatim bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump, a u posljednjih nekoliko dana koristi ga i predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin. No, fake news nisu rezervirane samo za politiku. Često se pojavljuju kao vijesti vezani uz celebrityje, ali i koa savjeti o wellbeingu koji često ispadaju potpuno pogrešni, a ponekad i štetni za zdravlje.

Iako je postao upečatljiv u posljednjem desetljeću s jačanjem društvenih mreža koje su često zaslužne za širenje lažnih vijesti, termin je skovan u 1890-ima, kada su senzacionalni izvještaji u novinama bili sasvim uobičajeni. Fake news je jednostavno rečeno lažna ili zavaravajuća informacija prezentirana kao vijest. Pojam nema fiksnu definiciju, ali se primijenjuje na bilo koju vrstu lažnih informacija, bila ona namjerna ili nenamjerna. Međutim, fake news je mehanizam koji se najčešće koristi u političke svrhe, primjerice za vrijeme izbora, kako bi se namjerno proširile lažne informacije sa štetnom namjerom koje najčešće stvaraju i plasiraju protivnici. Ponekad, fake news mogu postati i satirični članci koji su pogrešno protumačeni kao ozbiljni.

Iako se čine bezazlenima i ponekad sasvim jednostavnima za prepoznati, fake news su opasne. Mogu prouzročiti akciju i reakciju utemeljene na pogrešnoj informaciji, a u slučajevima kao što su pandemija ili rat to je posebno opasno. Fake news mogu isto tako “zagušiti” prave vijesti i nevjerojatno se brzo proširiti među stanovništvom.

Ovo nije pojava koja postoji samo na društvenim mrežama, već u klopku lažnih vijesti mogu upasti i mediji (zbog čega je fact-checking iznimno važan). Kao primjer za to mogu se navesti videouratci koji su se počeli pojavljivati u prvim danima invazije Rusije na Ukrajinu, a koji pokazauju nadlijetanje ruskih vojnih zrakoplova iznad ukrajinskog rezidencionalnog teritorija. Riječ je zapravo bila o vojnoj paradi iz 2020. godine koje se odvijala sjeverno od Moskve. Jedan je uradak završio i u vijestima njemačkog mainstream medija Bild koji prikazuje stotine ruskih padobranca koji započinju invaziju u blizi grada Kharkiva. Taj video je, pak, snimljen 2016. godine i to na teritoriju Rusije.

Fake news, dakle, mogu postati fotografije i videouratci snimljeni godinama ranije, kada im se putem captiona da sasvim novi kontekst. To se može dogoditi sasvim slučajno, njihovim nevjerojatno brzim širenjem putem društvenih mreža tijekom kojeg i svaki korisnik može dodati neki svoj kontekst, no najčešće su fake news članci te popratni videouratci i fotografije namjerno plasirani. Gubitak povjerenja u tradicionalne medije i niska razina informiranosti i poticanja na kritičko razmišljanje dovele su do brzog širenja fake newsa društvenim mrežama koje mnogi uzimaju kao glavno sredstvo prikupljanja informacija i vijesti.

Situacije u kojima se fake news prenesu kao prave vijesti mogu ozbiljno naštetetiti kredibilitetu medija, a ne pomaže ni činjenica što se prave vijesti proglašavaju lažnima. Tu se za primjer može uzeti nedavna izjava Vladimira Putina u kojoj tvrdi da “ruska vojska ne bombardira ukrajinske gradove te da je to ukrajinska propaganda”. U otprilike isto vrijeme u ruskom parlamentu izglasan je zakon koji fake news vezan uz rusku vojsku proglašava kaznenim djelom za koje prijeti kazna zatvora i do 15 godina. No, problem je u tome što su fake news po ruskom zakonu, zapravo istinite vijesti, što otežava građanima Rusije da dođu do točnih informacija i činjenica – brojni mediji već su prestali s radom u toj zemlji, a pristup Twitteru i Facebooku zabranjeni su.

Zato vas potičemo da pratite situaciju koja se događa u svijetu, ali i da budete skeptični. Kada vidite neku vijest, zapitajte se zašto vas je baš ta vijest potaknula da kliknete na nju – lažne vijesti najčešće igraju na emocije. Provjerite originalan izvor na kojem ste pronašli vijest – najčešće su to Facebook, Twitter ili Instagram, ali oni klikom mogu odvesti na pravi izvor informacije, pa potom provjerite jesu li osoba ili medij koji su prenijeli tu vijest kredibilni. Senzacionalistički naslovi, gramatičke pogreške i čudan layout stranice trebale bi biti znak upozorenja da nešto “ne štima”. Obratite pozornost na to radi li se možda o satiričnoj stranici – negdje bi ipak trebalo biti navedeno da objavljene informacije nisu istinite.

Oslonite se na Google i tu temu upišite u tražilicu te provjeriti pojavljuju li se iste informacije i u drugim medijima. Ovo vrijedi i za fotografije – naučite “reverse image search”. Na tražilicu Google uploadajte screenshot videa ili fotografiju za koju sumnjate da je fake news. Ako ispadne da je objavljena ranije i nevezano uz ono što piše u članku u kojem ste je pronašli, pročitali ste fake news. Isto tako, ova će vam metoda otkriti i je li ova fotografija podijeljena na nekom kredibilnom mediji ili je li manipulirana. Čitajte metadatu jer ona vam može otkriti puno o fotografijama i videima, dati informacije uz pomoć kojih ćete razlučiti pravu od lažne vijesti.

Potičemo vas i da koristite fact-check stranice, koje metodom činjenične provjere utvrđuju točnost i utemljenost izjava ili informacija koje kolaju društvenim mrežama ili vijestima kako bi suzbile širenje dezinformacija, kao što su FactCheck.org ili Faktograf.hr te da pouzdane informacije pronalazite na stranicama međunarodnih novinskih agencija kao što su Associated Press, Reuters ili Agence France-Presse (AFP). I, naravno, da sve ovo napravite prije nego tu informaciju proslijedite dalje i time spriječite širenje lažnih vijesti.

Pojava Interneta i društvenih mreža pružila nam je pristup enormnom broju informacija koje, međutim, treba konzumirati odgovorno i kritički proispitivati jer samo time možemo spriječiti pojavu lažnih vijesti i kobnih posljedica koje mogu imati.

* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.

Fotografije: Unsplash