Brojke za uzbunu: Čak 20 posto srednjoškolaca susrelo se sa seksualnim zlostavljanjem online

Da internet mora postati sigurnije mjesto za mlade, tema je koja zaslužuje veliki medijski prostor, pogotovo u jeku događanja u kojima svjedočimo da sadržaj dijeljen u online prostoru može imati pogubne posljedice. Zato nam je izuzetno bitno podijeliti ovu temu.

Djeca i mladi primaju i šalju seksualne sadržaje i osobama koje poznaju kao i onima koje ne poznaju, a jedan dio to čini na nagovor druge osobe ili zbog ucjene ili prijetnje. Čak jedna petina srednjoškolaca svjedočila je ili doživjela seksualno uznemiravanje na internetu u posljednjih godinu dana. Preciznije, gotovo polovica srednjoškolaca navodi kako je svjedočila da njihovi vršnjaci dijele seksualne sadržaje na grupnom chatu, profilu ili forumu. Rezultati su to DeShame Hrvatska istraživanja koje je proveo Centar za sigurniji internet pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Lucije Vejmelke, uz podršku A1 Hrvatska, a koje je predstavljeno danas u sklopu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta. Riječ je o međunarodnom istraživanja kojem je cilj saznati koliko su srednjoškolci izloženi štetnim sadržajima i seksualnom uznemiravanju u online okruženju.

“Više od 30 posto navodi da njihovi vršnjaci potajno fotografiraju gole, polugole ili neprimjereno odjevene osobe ili za vrijeme određene seksualne radnje te ih dijele na internetu. Također, više od 30 posto ispitanih srednjoškolaca svjedočilo je da njihovi vršnjaci dijele fotografije seksualnog sadržaja na kojima su osobe njihovih godina”, istaknula je voditeljica istraživanja izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ove brojke zabrinjavaju jer čak 37,6 posto srednjoškolaca na internetu provede pet i više sati dnevno, od čega više od 10 posto njih provodi 10 i više sati, a 56 posto srednjoškolaca koristi internet više nego prije pandemije. Sve to dovodi do velike mogućnosti za izloženost neprimjerenom sadržaju.

S obzirom na brojke koje pokazuju koliki je broj mladih svakodnevno izložen neprimjerenom sadržaju, činjenica koja posebno zabrinjava je da više od 40 posto učenika ne bi prijavilo takvo ponašanje školi jer se boje reakcija škole, 38 posto se brine da bi prijava samo pogoršala stvari, a više od 30 posto se brine da će nastavnici u slučaju prijave misliti da pretjeruju ili dramatiziraju.

Gotovo 30 posto srednjoškolaca navodi da ne bi prijavili seksualno uznemiravanje na internetu jer se brine da bi za to okrivili njih same.

“Zabrinjava podatak da toliko veliki postotak učenika znaju za slučajeve ili svjedoče da njihovi vršnjaci snimaju seksualno eksplicitne fotografije i dijeli drugima što je ozbiljno kazneno djelo. Učenici nisu svjesni posljedica takvog ponašanja, ne samo za one koji su snimili takav sadržaj, već i za one koji su ga dijelili. Ako se takvi slučajevi ne prijave seksualno eksplicitne fotografije ostaju na uređajima i internetu, što dodatno traumatizira žrtvu. U današnje, digitalno vrijeme slanje, seksualnih sadržaja je dio održavanja romantične veze kod određenog broja učenika, no važno je educirati da je dijeljenje tuđih golih fotografija ili videa na kojima su maloljetnici ozbiljno kazneno djelo. Obvezujemo se, s našim partnerima i dalje razvijati inovativne preventivne programe za djecu i mlade kako bi koristili internet na sigurniji, bolji i pametniji način”, izjavio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.

Istraživanje je iznjedrilo podatak i da mladi aktivno koriste više od jednog profila na najdražoj društvenoj mreži, što otvara pitanje na koji način koriste te druge profile. To je slučaj za nešto manje od polovice svih ispitanika. Kada su upitani što najčešće dožvljavaju, ispitanici su ustvrdili da se na internetu najčešće suočavaju sa širenjem tračeva ili laži o njihovom seksualnom ponašanju; s dobivanjem golih, polugolih ili neprimjerenih fotografija i poruka bez da su ih tražili, te sa seksualnim komentarima na svoju objavljenu fotografiju. U trenutku dobivanja takvog sadržaja, četvrtina ispitanika pokušava samostalno riješiti problem, umjesto da se obrate starijima ili obrazovnim stručnjacima.

Dan sigurnijeg interneta tradicionalno se obilježava diljem svijeta u veljači, a u Hrvatskoj se obilježava već 12. godinu zaredom u organizaciji Centra za sigurniji Internet, kojem je A1 Hrvatska partner na EU projektu “Safer Internet Centre Croatia: Making internet a good and safe place”.

“U A1 Hrvatskoj, kao digitalnoj kompaniji koja pruža i internetsku uslugu, oduvijek vodimo brigu o sigurnosti korisnika i odgovornom korištenju interneta te brojnih digitalnih alata, radi čega smo godinama partner Centru za sigurniji internet. Osim kroz interaktivnu digitalnu predstavu Abeceda interneta koju u školama provode glumci Ana Vilenica i Tomislav Krstanović s ciljem edukcije djece o opasnostima u online svijetu, zajedno provodimo i edukacije za roditelje o prevenciji i zaštiti djece u online svijetu”, rekla je Dubravka Štefanac Vinovrški, direktorica Korporativnih komunikacija u A1 Hrvatska.

Ono što nas posebno veseli jest najavljeni projekt Centra za sigurniji Internet i A1 Hrvatska – Influencer Akademija za endorsere koji će kroz niz edukacija dobiti certifikat odgovornih infuencera kojim se obvezuju da će štiti dječja prava i promovirati odgovorno ponašanje u virtualnom svijetu. Najava Influencer Akademije bila je povod panel raspravi pod nazivom “Za tipkovnicom ili konzolom budi pod kontrolom”, u kojoj su sudjelovali influenceri PVT Mole i Andrea Pacadi, Davorin Šmit, osnivač agencije ARCH te Martina Nikolić, psihologica u Centru za sigurniji Internet. Sudionici su podijelili svoja iskustva s negativnim sadržajima i prijetnjama na internetu kojima su i sami redovito izloženi te savjetovali kako se s njima nositi.

Izrazito je bitno educirati influencere, ali i medije o tome kako prenositi sadržaj, jer im mladi vjeruju. Kako je rekla i Andrea Pacadi, često su baš influenceri upravo go-to osobe mladima za obratiti se za savjet, te upravo iz tog razloga bitno je da se i oni sami educiraju o tome kako reagirati na određeni sadržaj. S obzirom na utjecaj koji imaju, imaju i veliku odgovornost, a projekti poput Influencer Akademije idealno su mjesto za njihovu edukaciju.

Problem se ne može riješiti samo detektiranjem pojedinog počinitelja, već obrazovne ustanove trebaju aktivno sudjelovati, a i sami nastavnici trebaju kontinuiranu podršku u području online rizičnog ponašanja i radu s mladima. Naposljetku, ulaganje u projekte zaštite djece na internetu je nužno za unapređenje digitalne dobrobiti djece u Hrvatskoj.

Vrijeme je da obrazovni sistem i stručnjaci u njemu budu spremni za izazove koje digitalno doba nosi.

Fotografije: A1 Hrvatska