KOLUMNA | Razvojni miljokazi – podrška ili opterećenje za roditelje?

Autorica kolumne je Matea Vitik, magistra edukacijske rehabilitacije i vlasnica Kiddo centra, kroz čije programe se usmjerava na sagledavanje tijela u cjelini i međupovezanost različitih razvojnih područja uz naglasak na individualnosti i važnosti prepoznavanja svih osnovnih kretnji kako bi beba bila podržana na svom razvojnom putu, a roditelji samopouzdani u svojoj ulozi.

Novi roditelji često budu opterećeni različitim tablicama po kojima trebaju pratiti svoju bebu, što u slučajevima kad te iste tablice nemaju dodatnih objašnjenja može izazvati veliki stres i nesigurnost, pogotovo u prvoj godini života.

Zato smo odlučili napisati više o razvojnim miljokazima i objasniti vam kako pratiti razvoj bebe.

Što su razvojni miljokazi?

Razvojni miljokazi su specifične vještine ili zadaci koje većina djece može obaviti u određenoj dobi. Oni pokrivaju različite aspekte djetetova razvoja, uključujući motoričke, socijalne, emocionalne i jezične vještine. Na primjer, sposobnost djeteta da se smiješi, puže ili izgovara prve riječi smatra se razvojnim miljokazom.

Razvojni miljokazi nisu stroge norme, već okvir unutar kojeg se može pratiti djetetov napredak. Oni pomažu u prepoznavanju područja gdje bi dijete moglo trebati dodatnu podršku ili stimulaciju. Razvojni miljokazi su veće prekretnice koje se događaju, no na putu razvoja beba usvaja puno malih vještina, gotovo svakodnevno, koje vode pravilnom i kvalitetnom razvoju.

U nastavku donosimo kratki pregled najvažnijih motoričkih miljokaza.

0 do 2 mjeseca

Novorođenče čini spontane pokrete i nema kontrolu glave i vrata. Oko drugog mjeseca života može držati svoju glavicu bez podrške. Čini spontane pokrete rukama i nogama te su prisutni primitivni refleksi kao odgovori na podražaje iz okoline ili promjene položaja dijelova tijela.

2 do 4 mjeseca

Beba se sve više usmjereno kreće. Može primiti igračku kad ju postavite u šaku. U položaju na leđima ruke i noge su sve češće odignute od podloge, većinom sa šakicama u ustima. Iz tog položaja može krenuti u rotaciju na bok. U položaju na leđima, beba ima oslonac na podlaktice i glava je odignuta od podloge .

4 do 6 mjeseci

U ovom periodu započinje visoko posezanje rukama iznad prsa što vodi prema rotaciji s leđa na trbuh. U položaju na trbuhu beba je sve stabilnija i može započeti manipulirati predmetima koji su ispred nje na podlozi ili stavljati svoje šake u usta. Ako se beba do 6. mjeseca života ne krene okretati s leđa na trbuh potrebno je konzultirati se sa stručnjakom, idealno i malo ranije ako primijetite da rotacija nije blizu.

6 do 9 mjeseci

Kako je beba usvojila rotaciju, tako sve manje vremena provodi na leđima, a sve više na trbuhu gdje postaje sve stabilniji i sigurnija. Kreće se podizati na dlanove s ispruženim rukama i okretati kao kazaljka na satu oko svoje osi. U položaju na trbuhu može dohvatiti igračke koje su podignute od podloge što stvara temelj za rotaciju s trbuha na leđa, ali i zaustavljanje u položaju na boku koje nam je preduvjet za posjedanje.

Otprilike s 8 mjeseci bebe se kreću postavljati u položaj na dlanovima i koljenima (četveronožni položaj) kojim se pripremaju za puzanje. Iako se bebe nakon 6. mjeseca života mogu same posjesti, većina beba to čini oko 7,5-8,5 mjeseci, a svakako bi to trebale učiniti do 10. mjeseca života.

9 do 12 mjeseci

Ako se beba još nije posjela samostalno, ovo je period kad kreće to činiti, ponekad u isto vrijeme i pravilno četveronožno puzati. Nakon što postane mobilna, beba kreće i u vertikalizaciju odnosno ustajanje na noge u stajaći položaj. Bebe koje su usvojile sve vještine mogu pokazati i prve korake u ovoj dobi. Ako se beba s deset mjeseci nije postavila u položaj na sve četiri (na dlanove i koljena) svakako je potrebno obratiti se stručnjaku.

12 do 18 mjeseci

U ovom razdoblju beba bi trebala imati usvojene sve vještine, no ako beba još nije prohodala, ali ustaje na svoje noge, kreće se uz podršku i sve je stabilnija u stajanju, prve korake možemo očekivati uskoro, najkasnije do 18. mjeseca života. Ako beba ne ustaje na svoje noge s 12 mjeseci, svakako se obratite stručnjaku.

Ako u bilo kojem trenu osjetite da nešto nije u redu, uvijek vjerujte svom roditeljskom/majčinskom instinktu i potražite podršku. Roditelji najbolje poznaju svoju bebu i vrlo često osjećaju.

Miljokazi kao vodilje, ne pravila

Važno je naglasiti da su razvojni miljokazi samo vodilje. Svako dijete je jedinstveno i razvija se vlastitim tempom. Roditelji često osjećaju pritisak kad njihovo dijete ne prati “prosječan” razvojni put, što može izazvati zabrinutost i stres. Ključ je u razumijevanju da kašnjenje u postizanju određenih miljokaza ne mora nužno značiti problem u razvoju, ali svakako zahtjeva stručnu podršku.

No, isto tako je važno naglasiti da svaka beba ima potrebu za kretanjem i da ne postoje bebe koje se ne žele kretati, već bebe kojima nešto otežava kretanje. Pa ako primijetite da vaša beba nema volje za kretanjem, da se svakodnevno ne događaju male promjene i nove vještine, svakako se obratite stručnjaku koji će vam ukazati na ono što je važno za bebu.

Podrška, a ne opterećenje

Nadamo se da ćete uz našu podršku imati manje opterećenja i moći pratiti razvoj bebe samopouzdano i sretno. Na kraju, važno je slaviti male pobjede i napredak koji svaka beba postiže, te se usredotočiti na pružanje ljubavi i podrške koja će im pomoći da rastu i razvijaju se u svom ritmu.

* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.

Fotografije: Kiddo Centar