KOLUMNA | Kako regulirati vlastite emocije kao roditelj?

Članak pišu psihologinje, stručnjakinje u području obiteljske psihologije, okupljene u platformi za praćenje i poticanje djetetova razvoja Psidacta. Sve njihove Moms Club kolumne možete pročitati na ovom linku.

Prema istraživanju objavljenom u Springer Journal of Child and Family Studies, roditelji koji uspješno reguliraju svoje emocije ne samo da stvaraju topliji odnos s djetetom, već i pomažu djeci da razviju vještine poput samokontrole i emocionalne stabilnosti. S druge strane, roditelji koji se teško nose s vlastitim emocijama češće pribjegavaju nesmotrenim reakcijama poput vikanja, što može narušiti djetetovo povjerenje i sigurnost.

Naravno da je teško misliti racionalno kada smo preplavljeni neugodnim emocijama, no moguće je utjecati na to kako ćemo se u tim trenutcima ponašati – primjerice, hoćemo li dozvoliti da prevlada bijes i krenuti vikati, ili ćemo potražiti neke druge načine kako riješiti situaciju.

Dobro je znati – iako emocije često ne možemo odabrati, način na koji ćemo se ponašati dok osjećamo te teške emocije pod našom je kontrolom.

Što je emocionalna regulacija?

Emocionalna regulacija sposobnost je da prepoznamo svoje osjećaje, razumijemo ih i upravljamo njima na način koji nam omogućuje da reagiramo promišljeno, a ne impulzivno. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Family Psychology, roditelji koji bolje reguliraju svoje emocije pokazuju više empatije i strpljenja prema djeci, što jača obiteljske veze i smanjuje sukobe.

Dakle, emocionalna samoregulacija je ključna vještina za roditelje koji se svakodnevno susreću s trenucima koji izazivaju stres. Jer, dječji tantrumi, neposlušnost, neprospavane noći i dječje bolesti samo su neki od stresora koji prate roditeljstvo, stoga je važno biti što pripremljeniji za ovu važnu, ali i tešku ulogu.

Srećom, emocionalna regulacija je vještina koja se može naučiti i razvijati.

Tri koraka za vježbanje emocionalne samoregulacije

Prakticirajte svjesnost (mindfulness)

Svjesnost znači biti potpuno prisutan u trenutku, bez osuđivanja sebe ili svojih osjećaja. Kada osjetite da vas preplavljuje ljutnja, zastanite i duboko udahnite. Pitajte se: “Što sada osjećam? Kako mogu reagirati na način koji pomaže meni i mom djetetu?” Prakticiranje svjesnosti pomaže smanjiti impulzivne reakcije i povećava vašu sposobnost donošenja smirenih odluka.

Razvijajte samosuosjećanje

Samosuosjećanje znači pristupati sebi s ljubaznošću i razumijevanjem, osobito kada pogriješimo ili se suočimo s vlastitim nesavršenostima. Roditelji često imaju vrlo visoke standarde prema sebi – žele biti strpljivi, brižni i uvijek “savršeni”. No, savršenstvo nije moguće, a očekivanje savršenstva može voditi prema osjećaju krivnje i frustracije.

Prema istraživanju Kristen Neff, jedne od vodećih stručnjakinja za samosuosjećanje, roditelji koji razviju ovu vještinu imaju veću otpornost na stres i rjeđe reagiraju impulzivno na dječje ponašanje. To znači da umjesto da osjetite sram ili ljutnju kad pogriješite, možete si reći: “I ja sam samo čovjek, ovo je težak trenutak, ali mogu iz njega nešto naučiti.”

Samosuosjećanje ne samo da pomaže roditeljima, već i djeci. Kada vide roditelja koji je prema sebi blag i razuman, uče kako se odnositi prema vlastitim emocijama i greškama.

Podsjetite se da je roditeljstvo izazovno i da je u redu osjećati se frustrirano ili iscrpljeno. Umjesto da sami sebe kritizirate zbog lošeg dana, tretirajte se s istom toplinom koju biste pokazali prijatelju. Možete si reći, primjerice: “Danas nije bio savršen dan, ali sutra je nova prilika.”.

Koristite tehnike opuštanja

Jednostavne tehnike poput dubokog disanja  mogu pomoći da smirite tijelo i um u trenucima stresa. Prema istraživanju objavljenom u Springer Journal, roditelji koji koriste ove tehnike rjeđe reagiraju ljutnjom i brže pronalaze smirenje u teškim situacijama.

Primjer jednostavne tehnike opuštanja jest “4-7-8 disanje”:

1. Sjednite u udoban položaj ili stojte uspravno s opuštenim ramenima.
2. Zatvorite oči i udahnite polako kroz nos dok brojite do 4.
3. Zadržite dah dok brojite do 7.
4. Polako izdahnite kroz usta dok brojite do 8, pazeći da izdah bude sporiji od udaha.
5. Ponovite ovaj ciklus 4 puta (ili više, ako osjećate da trebate dodatno opuštanje).

Ova tehnika pomaže smiriti živčani sustav, usporiti otkucaje srca i smanjiti osjećaj napetosti.

Zaključak

Roditeljstvo je jedno od najljepših, ali i najizazovnijih iskustava. U trenucima kada osjećate da gubite kontrolu, važno je zastati i podsjetiti se na ove ključne korake: budite svjesni svojih osjećaja, pristupite sebi s razumijevanjem i koristite alate za smirenje. Prema istraživanjima, roditelji koji prakticiraju svjesnost i samosuosjećanje ne samo da bolje upravljaju svojim emocijama, već i grade dublju povezanost s djecom. A ta povezanost – puna ljubavi i razumijevanja – temelj je sretnog i zdravog odnosa između roditelja i djeteta.

* Ako vas zanimaju teme slične ovoj predbilježite se na MagMe newsletter! Svoju email adresu možete upisati u predviđeno mjesto niže na stranici.

Izvori:

Neff, K. D. (2024). The role of self-compassion in parenting: Enhancing emotional resilience. Current Psychology, 43(1), 123–135. https://link.springer.com/article/10.1007/s12144-024-07087

Gottman, J. M., Katz, L. F., & Hooven, C. (1997). Meta-Emotion: How Families Communicate Emotionally. Lawrence Erlbaum Associates. https://link.springer.com/article/10.1007/s10567-023-00452-5

Williams, K. E., & Sheeber, L. B. (2020). The impact of parental emotion regulation on family dynamics and child outcomes. Journal of Pediatric Psychology, 45(9), 1074–1085. https://academic.oup.com/jpepsy/article/45/9/1074/5905614

Fotografije: Instagram, Dupe