Za ljubitelje vrhunskih pića nema dileme kako uočiti kvalitetan viski, dok je amaterima poput nas potrebna stručna pomoć, kako bismo napokon znali što smo točno kupili kao poklon za rođendan, useljenje ili Božić te da više ne trošimo vrijeme na guglanje u dućanu. Kako odabrati kvalitetan viski pitanje je koje smo postavili ekipi koja stoji iza brenda Fine Stvari – uvoznici su i distributeri pažljivo biranih svjetski poznatih viskija, ginova, rumova i drugih finih pića, a njihova je ponuda zaista jedinstvena.
Nedavno su, kako bi odgovorili na zahtjeve tržišta, lansirali i online shop, ali i “pametni sandučić” – mjesto na kojem možete osobno podići narudžbu u Zagrebu, bilo kada, bez kontakta s dostavljačima i bez plaćanja dostave. A da bi proces narudžbi tekao glatko, obratili su se ekipi iz zagrebačkog studija za brending, dizajn i komunikacije Filburg. Fine stvari stoje iza svog izbora, a ono što kažu proizlazi iz velikog iskustva, poznavanja nijansi i strasti za finim destilatima. Zato je u vizualnom identitetu stilizirani znak dvotočke proizašao kao logičan motiv – sve što se nalazi nakon njega potpisuju Fine stvari, poručuju iz Filburga.
U prilog činjenici da su Fine Stvari autoritet koji pronalazi, odabire i predstavlja zaista vrhunska pića nastala u manjim serijama, govori i to da iza njih stoji Zlatko Ivkić, jedna od najvažnijih osoba na hrvatskoj sceni jakih pića sa znanjem o destilatima, ali i o svim mogućim detaljima barskog i ugostiteljskog posla.
Strast prema vrhunskoj gastronomiji, finim žestokim pićima i vinima te desetljeća rada posvećenog učenju, kušanju i pronalaženju proizvođača malih serija finih destilata rezultirale su time da danas iskreno mogu preporučiti prave stvari za kućno uživanje, vrhunski bar ili poklon koji se pamti. Samo fine stvari. Zato, pažljivo čitajte tekst u nastavku jer vam donosimo pet savjeta kako odabrati kvalitetan viski od strane eksperta Hrvoja Šerkinića.
“There is no such thing as bad whiskey. Some whiskeys just happen to be better than others” – William Faulkner
Kada se idući put nađete ispred police sa destilatima i pogledate u red koji sadrži viski, Faulknerov citat se više ili manje može primijeniti na većinu boca u koje gledate. No, za one koji žele znati više na tu temu pripremili smo par smjernica za lakšu kupnju.
1. ZEMLJA PODRIJETLA
Viski se u današnje vrijeme proizvodi u cijelom svijetu no neke zemlje prednjače kvalitetom i tradicijom te se stilski razlikuju. Škotska, Irska, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Japan i Tajvan su imena zemalja koje bi zaljubljenik u viski trebao tražiti na etiketi.
2. TRANSPARENTNOST
Transparentnost se u ovom slučaju odnosi na količinu podataka tehničke prirode na etiketi koji se vežu za proizvod i proizvodnju istog. Logika iza ove tvrdnje je jednostavna, što je više podataka na etiketi koje je proizvođač odlučio ponosno izložiti da ih svi vide, manja je količina istih koje je odlučio ne podijeliti s nama.
3. ABV% (Alcohol By Volume)
Generalno gledajući, većina viskija se puni u boce na 40 posto alkohola, no bilo bi dobro potražiti boce s nešto većim postotkom. 43 ili 46 posto već mogu činiti veliku razliku, a viskiji na “snazi bačve”, odnosno nerazrijeđeni prije punjenja, su posebno cijenjena kategorija. Uvijek možete dodati kap vode u viski, ako je potrebno.
4. DIM, DIMLJENO, DIMLJENI, ZADIMLJENO…
Paleta aroma i okusa koje viski može imati u sebi je izuzetno bogata, ali postoji jedna kategorija koja je toliko karakterno izražena, posebna i drugačija da je jednostavno moramo spomenuti u ovom popisu. Najzadimljeniji iz ove kategorije viskija dolaze sa Škotskog otoka Islay te ih nazivamo još i Peated whisky. Dimljeni viski često izaziva oprečne reakcije kod publike, neki ih obožavaju dok su drugima čak i odbojni.
5. BOJA
Boja u viskiju dolazi od medija u kojem je dozrijevao, dakle od bačve koja je u većini slučajeva hrastova. Bačva je možda bila nova, ali vjerojatnije je da već korištena u maturaciji viskija ili nekog drugog proizvoda te će sve to, uključujući i vrijeme koje je proveo u bačvi, utjecati na boju viskija. Sve navedeno vrijedi samo ako viski nije bojan s E150a što se radi kako bi se dobila bogata, tamna, izražajna boja koja simulira dugogodišnje odležavanje, kvalitetu i prestiž, no zapravo sve je to – karamela. Ukoliko je viski boje slame, pšenice, proljetnog jutra, odnosno bljedunjav to ne znači da je njegova kvaliteta manja nego samo možda da nije obojan a E150a i taj ćete podatak uvijek pronaći na etiketi.
Fotografije: Fine Stvari, Unsplash
